Na IX. susretima hrvatskih književnika u Rovinju promovirana je knjiga "Crnogorsko nasljeđe u Istri (PEROJ - nove spoznaje oko doseljavanja i udomljavanja Crnogoraca 1657. - 1816.)", autora dr. sc. Alojza Štokovića, inače predsjednika Hrvatsko - crnogorskog društva prijateljstva. Ovu vrijednu monografiju predstavio je Elvis Orebić, kao i sam autor.
Selo Peroj se nalazi na sjeverozapadu istarskog poluotoka, na desetak kilometara od Pule, a dva i pol kilometara od mora. U Istru se 1657. godine doselilo pet crnogorskih obitelji. Njih 17 je iz Crne Gore došlo za vrijeme Kandijskog rata. Oni su do danas sačuvali svoju vjeru, jezik, običaje i kulturu. Prema posljednjem popisu pučanstva crnogorska nacionalna zajednica broji oko 190 ljudi. U očuvanju identiteta podupire ih Hrvatska država, koja se u svijetu reprezentira kao demokratsko uređeno društvo, koje ima senzibilitet za nacionalne manjine. Prava potvrda toga su, pored ostalih, i perojski Crnogorci.
Dr. Alojz Štoković se interesira za Crnogorce u Istri još od najranijeg doba, s obzirom da je djetinjstvo proveo s njima, dijeleći iste tuge i radosti, i kako sam kaže: "Derući zajedno cipele". Uvaženi akademik Štoković, naročito ističe: "Znali smo za njihove razlike, kao što su oni znali za naše. Poštivali smo se u građanskom smislu i funkcionirali smo kao jedinstvena cjelina."
Knjiga "Crnogorsko nasljeđe u Istri (PEROJ - nove spoznaje oko doseljavanja i udomljavanja Crnogoraca 1657. - 1816.)" izašla je iz tiska u svibnju ove godine. Urednik izdanja i glavni nositelj projekta je prof. dr. sc. Milorad Nikčević, s Filozofskog fakulteta u Osjeku. Izdavač je Hrvatsko - crnogorsko društvo prijateljstva iz Osijeka i Institut za crnogorski jezik i književnost iz Podgorice.
Ovo vrijedno izdanje je doktorska dizertacija Alojza Štokovića. Njena promocija očekuje se u Podgorici i Kotoru, u ožujku mjesecu naredne godine. Na žalost, još uvijek, se ne može kupiti u Crnoj Gori. Kako bi se upoznali makar s dijelom njenog sadržaja u nastavku donosimo Vam nekoliko cjelina koje osvjetljavaju povijesne okolnosti pod kojima su Crnogorci doselili u Istru:
"Država iz koje dolaze pripadnici crnogorske etnije u Istru jest Turska. U to vrijeme ona teritorijalno obuhvaća prostor od Azije, sjeverno Afrike, južne i srednje Europe. Država je zaista prostrana , veća i od Habsburške Monarhije. Ima oko 80 milijuna stanovnika. Dobro je ustrojena po šerijatskom zakonu, kako u političkom tako i u administrativnom pogledu. Sastavljena je od mnogobrojnih ali i različitih naroda vazalnih ili poluvazalnih država i autonomnih područja. Dominantna je religija islam ali i pravoslavlje zastupljeno u osobi fanarskog patrijarha. Crnogorski doseljenici, dakle, dolaze iz jedne takve autonomne turske pokrajine, u povijesnoj literaturi poznate pod pojmom "principat" i "vladikat". (Str. 27. - 28.)
Na strani 31. autor piše: "Nije pomogla ni činjenica što su doseljenici, sukladno mletačkim zakonima, imali izuzetno povoljne povlastice u usporedbi sa starosjediocima. Prijelazni period u prilagodbi trajao je čak 20 godina pa su kroz to vrijeme kao "homines nuovi" imali pravo na oslobođenje od dijela poreza, na povoljne novčane kredite , besplatno sjeme, oruđe, stoku itd. Jedini uvjet bio je da se zemlja privede obradi u roku od pet godina. Iste su pogodnosti koristili i doseljeni Crnogorci."
Dr. Alojz Štoković na strani 26. i 27. donosi: "Dodatna zanimljivost naselja Peroj jest i u činjenici što većinu stanovnika (oko 250) čine Hrvati katolici. Oni u tom naselju nemaju svog sakralnog objekta već spadaju pod župu Fažana gdje se i pokapaju. Svi se katolici pokapaju u Fažani a svi pravoslavci na mjesnom groblju u Peroju (svi nadgrobni natpisi su na ćirilici). Od tri katoličke crkve više niti jedna nije u funkciji. Ona Sv. Jeronima preuređena je u pravoslavnu - Sv. Spiridona..."
Audio: Dr. sc. Alojz Štoković, autor