KONFERENCIJA O RECEPCIJI I NOVOM ČITANJU NJEGOŠEVA DJELA U ZAGREBU

Time to read
2 minutes
Read so far

Nedjelja, 20. listopada 2013. - 10:35
Autor: 

Književno-kulturna i znanstvena međunarodna konferencija "Recepcija i novo čitanje Njegoševa djela", kojom se obilježava 200. obljetnica rođenja crnogorskog književnika, vladara i vladike Petra II. Petrovića Njegoša (1813.-1851.) održana je jučer u Društvu hrvatskih književnika (DHK) u Zagrebu.
Predsjednik DHK Božidar Petrač u pozdravnom govoru je istaknuo kako je skup važan za hrvatski i crnogorski narod i obje države. Možda nikad kao dosad nije nam bila potrebna suradnja i međusobna potpora s obzirom na nove političke okolnosti u kojima bismo zdušno jedni drugima trebali pomagati na svim područjima narodnoga života, napomenuo je Petrač dodavši kako je politiku i gospodarstvo teško zamisliti bez zajedničke kulturne suradnje.

Ponosni smo na svoj ulazak u europsko zajedništvo, a bit ćemo, kako je rekao, isto tako ponosni na naše susjede Crnogorce kad i oni u političkom smislu postanu neodvojivim dijelom toga zajedništva.
Petrač je podsjetio na hrvatsko-crnogorske kulturne veze koje postoje od ranoga srednjeg vijeka te na poticaje koji su stizali iz Hrvatske u Duklju. Naglasio je kako se od IX. stoljeća u primorskom pojasu crnogorske srednjovjekovne države završio proces kristijanizacije te se on očitovao u Boki Kotorskoj.
Po Petračevim riječima najsnažnije kulturne veze ostvaruju se u razdoblju dinastije Petrovića do propasti crnogorske državnosti 1916. "Njegoš je velikan crnogorske književnosti, duhovnosti i politike", rekao je dodavši kako je potaknut hrvatskim narodnim pokretom posebice osnažio veze između dvaju naroda, nudeći Hrvatima oružanu pomoć u borbi za slobodu. Podsjetio je i kako se hrvatski Domovinski rat odrazio u djelima crnogorskih književnika Brkovića, Popovića, Nikčevića i drugih.
Pozdravljajući skup crnogorski veleposlanik u Hrvatskoj Igor Građević je ocjenio kako je Njegoš bio i ostao velika zagonetka u životu, djelu pa i smrti. Ostao je u svijetu legenda, a ne povijesti, napomenuo je dodavši kako Njegoš može biti poveznica u izgradnji odnosa Hrvata i Crnogoraca. Po riječima izaslanice Ministarstva kulture Republike Hrvatske Dubravke Đurić Nemec, skup će očitovati uzajamnost i komplementarnost odnosa dvaju naroda, korjenitu sponu, dijeljenje zajedničkoga prostora te izgradnju svojih posebnih identiteta.
Izaslanik crnogorskoga ministra prosvjete Slavoljuba Stjepovića i ravnatelj Instituta za crnogorski jezik i književnost Adnan Ćirgić pohvalio je organizaciju skupa te istaknuo kako su hrvatski znanstvenici pomogli da se Njegoš vrati u crnogorsku književnost, ali i da se Crnogorcima vrati njihov crnogorski jezik i književnost.
Međunarodna konferencija se održava pod pokroviteljstvom Ministarstva obrazovanja, znanosti i sporta Republike Hrvatske i Ministarstva kulture RH te Ministarstva nauka i obrazovanja Crne Gore.
U plenarnom dijelu skupa o Njegošu su govorili Milorad Nikčević, Josip Bratulić, Alojz Štoković i Adnan Čirgić. Predviđena su i izlaganja u sekcijama, a govorit će Danilo Radojević, Jakov Sabljić, Vlado Vojinović, Sanja Nikčević, Tina Varga Oswald i Ivana Buljubašić, Ante Bede, Novak Kilibarda, Draško Radusinović, Josip Silić, Milica Lukić, Vera Blažević Krezić, Božidar Petrač, Vanda Babić, Ljudmila Vasiljeva, Nela Savković, Ante Bežen i Aleksandar Radoman.
Petar II. Petrović Njegoš (Njeguši, 1. studenoga 1813. — Cetinje, 10. listopada 1851.), bio je crnogorski državni poglavar, vladika i književnik. Čitanjem i razmišljanjem, ulazio je u sve teže moralne i filozofske probleme, sve dublje i potpunije oblikovao svoje umjetničko izražavanje i posljednjih sedam godina života stvorio tri svoja glavna djela: Luča mikrokozma, Gorski vijenac i Lažni car Šćepan Mali. Godine 1927. je Njegošev "Gorski vijenac" Dušan Bogosavljević preveo s crnogorskog na srpski jezik. To je učinjeno, kako kaže dr. Žarko Đurović, da bi Srbi mogli lakše razumijeti Njegoševo djelo, jer je Njegošev "original za njih bio nerazumljiv".