Crna Gora i Bosna i Hercegovina parafirale su ugovor o međudržavnoj granici i očekuje se njegovo ratificiranje nakon čega će postati prve dvije države u regiji koje su riješile taj problem, naslijeđen još iz vremena raspada bivše Jugoslavije, istaknuli su u utorak u Sarajevu crnogorski premijer Milo Đukanović i predsjedatelj Vijeća ministara BiH Vjekoslav Bevanda.

"To je prvi takav ugovor na području država bivše Jugoslavije", kazao je novinarima Đukanović izražavajući nadu kako će to biti i poticaj drugim državama da uskoro riješe to pitanje.

Crnogorski premijer boravio je u službenom posjetu BiH, gdje je razgovarao s Bevandom, a primili su ga i članovi Predsjedništva BiH.

Između Crne Gore i BiH gotovo da i nema otvorenih pitanja, a sporazum o granici je nakon dugogodišnjih pregovora ranije parafiran na razini stručnih povjerenstava vlada dvije države.

"Naša su dva povjerenstva potpisala ugovor o državnoj granici dugoj nešto više od 600 kilometara. Taj je ugovor parafiran i ide u postupak ratifikacije i nadam se da će to uslijediti uskoro", kazao je Bevanda dodajući kako su sva sporna pitanja oko granične cvrte riješena tijekom pregovora koji su trajali nekoliko godina.

Đukanović je međudržavnu suradnju BiH i Crne Gore ocijenio "izuzetnom" istaknuvši kako je to ujedno dobar poticaj učvršćivanju ukupne regionalne suradnje.

Crnogorski premijer je potvrdio kako njegova zemlja ostaje zainteresirana pomoći BiH koliko to može i u otklanjanju posljedica poplava.

"U okviru vlastitih mogućnosti i u suradnji s drugima zainteresirani smo pomoći saniranju posljedica elementarnih nepogoda i u BiH kao i u Srbiji i Hrvatskoj", kazao je Đukanović.

"U regionalnoj smo suradnji svakako uspjeli i uzajamne odnose karakterizira uvažavanje i poštivanje različitosti", kazao je Bevanda dodajući kako je suradnja sa susjedima uvijek najvažnija.

Posebice je istaknuo važnost gospodarske suradnje kao i zajedničkog djelovanja na gradnji Jadransko-jonske autoceste te naznačio kako postoje "pozitivni signali" potencijalnih investitora. "To je dokaz da taj projekt neće ostati pusti san", kazao je Bevanda najavivši i kako će BiH poboljšati već postojeću cestovnu mrežu prema Crnoj Gori.

Đukanović je dodao kako očekuje da će i Europska unija izdvojiti sredstva za gradnju Jadransko-jonske autoceste. "U posljednje dvije godine imali smo veoma pozitivne signale iz EU vezane za projekt Jadransko-jonske autoceste", ustvrdio je Đukanović.

Dodao je kako je važno istodobno raditi i na projektu Jadransko-jonskog plinovoda koji će osigurati jeftiniju i sigurniju energetsku opskrbu država regije.

Na pitanje o odnosu Crne Gore prema zločinima počinjenim tijekom rata, a posebice u odnosu na građane BiH koje su crnogorske vlasti deportirale i predale vlastima bosanskih Srba, Đukanović je odgovorio kako je njegova zemlja "prihvatila greške" počinjene tijekom rata. Po njegovim riječima, crnogorsko pravosuđe je i na tome radilo, što dokazuju i ranije izrečene pravomoćne presude za neke od slučajeva ratnih zločina. Podsjetio kako je obiteljima izručenih i ubijenih platila odštetu od ukupno četiri milijuna eura, a dodatnih tri milijuna eura uložila je u obnovu sela u Crnoj Gori kako bi se tamo vratili Bošnjaci protjerani tijekom rata.

"Vjerujem da je Crna Gora na taj način pokazala zrelost da preuzme svoj dio odgovornosti i da doprinos gradnji povjerenja", kazao je Đukanović dodajući kako je kaznena odgovornost za počinitelje zločina pitanje kojim se trebaju baviti pravosudna tijela.