TURIZAM POSEBNIH INTERESA U FUNKCIJI VALORIZACIJE I ZAŠTITE TURISTIČKIH RESURSA

Time to read
2 minutes
Read so far

Ponedjeljak, 03. veljače 2014. - 11:04
Autor: 

Davno je poznato da turizam kao pojava ima elemente mode ali i kao ponuda koja motiviše turiste.Otuda se i turističko tržište potražnje, sve više raščlanjuje na segmente definirane: životnim potrebama, stilom života, interesovanja, obrazovanja, standarda življenja, itd. A to tržište je protekle godine pokrenulo 1 087 000 000 turista, različitih segmenata interesovanja. U tekućoj godini se očekuje 4 – 4,5% više.
Navedenim osobenostima treba da udovolji tržište ponude. Naravno, svakom segmentu posebice, jer je nerealno i neostvarljivo očekivati zadovoljavanje potreba svih segmenata na jednom mjestu.

Drugim riječima, tržište ponude mora pratiti trendove potražnje Zbog toga je nužno pratiti trendove tražnje i analizirati elemente vlastite ponude, koliko se i na koji način uklapaju u navedene trendove.
Danas su u trendu rasta potražnje: daleka putovanja ( kruzing ), suvremene zabavne atrakcije , tematski parkovi, festivali, izložbe, ponuda oslonjena na autentičnu kulturnu baštinu.
Ali, ne treba zaboraviti segment turističke potražnje turista posebnih interesa. Riječ je o značajnom segmentu turista koji imaju potrebu za zadovoljavanje, neobičnih zahtjeva,.otuda i ponuda smještaja u kućicama od leda na sjeveru Švedske, u hotelima brazilskih prašuma, apratmana u borbenom avionu iz Vijetnamskog rata, ili putničkom vagonu sa tri sobe.
Neobični zahtjevi koji su uvjetovali isto tako neobičnu turističku ponudu.
To je turizam posebnih interesa. Prepoznat u turističkoj ponudi kao intresantan segment. Segment koji je aktivirao resurse koji, koliko do juče, nijesu bili prepoznati kao turistički resursi. A, eto, postali su. Valorizirani su., zahvaljujući posebnim interesima ljudi, segmenata, suvremenih turista.
I, onda, počinju da se rađaju ideje o neiskorišćenim potencijalima, tu, oko nas, na dohvat ruke.
Dobro je što je prazna, u smislu da nema onih kojima je namijenjena, ali nije da stoji neiskorišćena, zgrada zatvora u Kotoru. Zar ne bi moglo da se, intervencijama u smislu dobijanja nužnih uvjeta za smještaj, kategorije dvije ili tri zvjezdice, adaptira u hotel koji bi koristili turisti posebnih interesa?
Rent a car, već svima dobro poznata potražnja i ponuda. A, rent a horse (konj)? Možda bi se pročulo kao rijetka ponuda u primorskim krajevima, kada bi se iznajmljivao u Donjem Orahovcu za izlet preko Stepena i Vranova brda, pored austrougarskih utvrda, u kojima bi se pružale ugostiteljske usluge, ali i hrana i voda za konje, brdske, naravno, a odatle pružao jedinstven pogled na Kotorski zaljev, zatim preko Veljinića, iznad Perasta sa pogledom na Verige i Risanski zaljev, do starog puta iznad Risna ili do Ledenica.
A ko ne bi poželio da se vjenča na San Giovanni, u, za tu namjenu, adaptiranim prostorima tvrđave. Naravno, uz prethodno obezbijeđen prijevoz do nje.
Tek, kako bi bilo atraktivno i izazovno za ljubitelje planinarenja stari, karavanski put, Kotor – Njeguši? A, koliko tek kanjon Škurde, za one koji vole ekstremne doživljaje ?
A ronjenje i podvodno snimanje arheološkog blaga koje krije Risanski zaljev? Naravno, uz prethodno fizičko i svako drugo obezbjeđenje, onih koji rone i onoga zbog čega rone.
Naravno, ovim se ne iscrpljuju potencijali koje pruža Boka ovom vidu turističke potražnje. Ovo su samo neki od primjera neiskorišćenih resursa turizma posebnih interesa.
Ohrabruje Projekat "Procjena potencijala za razvoj turizma posebnih interesa" koji se realizira u okviru suradnje pograničnih područja Crne Gore i Republike Hrvatske, kao inicijativa i ideja. A, nadamo se, i kao realizacija u skoroj budućnosti.
Eto, još jedna prilika da se valorizuje ono što nam je darovala priroda, izgradio i oplemenio čovjek. Ako još ima primjera slične ponude, a nadam se da ima, zbog čega da stoje neiskorišćeni? Tim više što navedeni vidovi turizma čine segment održivog turizma.
prof. dr. Milenko Pasinović