Gradonačelnik Tivta Dragan Kankaraš ocijenio je da prilikom izrade prijedloga novog Zakona o morskom dobru nije uvažen veliki broj primjedbi, koje je na nacrt tog propisa imala lokalna uprava, kao i da novi zakon nedovoljno precizno definira neke veoma važne stvari.
Vlada Crne Gore na sjednici krajem prošle nedjelje, donijela je prijdlog novog zakona o morskom dobru, kojim po prvi puit, osim upravljanja, korišćenja, unapređenja i zaštite morskog dobra, pokušava da definira i "svojinski režim" u zahvatu tog najvećeg prirodnog resursa Crne Gore. Novi zakon tako definira da u privatnoj svojini u zoni morskog dobra može biti samo "dio kopna, koji po svojoj prirodi ili namjeni obezbjeđuje pristup obali i moru i služi neposrednom odnosno uobičajenom korišćenju mora i rijeke Bojane", dok sve ostalo – uključujući i stare ponte i mandraće, koje su prije nekoliko stoljeća ili desetina godina gradili mještani i čak ih imali upisane na svoje ime u katastru, može biti samo državno.

Protivno tome, gradonačelnik Tivta smatra da "zakon ništa novo nije donio i više se bavi transformacijom postojećeg JP „Morsko dobro" u Agenciju za upravljanje morskim dobrom."
„Dosta primjedbi na nacrt zakona nije usvojeno. Ključna priča je što i dalje ostaje nedefinisan pojas morskog dobra, nije eliminisan pojam „morske obale" što može dovesti do nepromenljivosti sadašnjeg pojasa morskog dobra u Tivtu. Nisu na precizan način definisana stvarna prava na morskoj obali, obali rijeke Bojane, plažama, kupalištima, pristaništima, privezištima, pontama, postama, mandraćima, sidrištima i vezovima. Pripadnost objekata morskom dobru takođe nije precizno definisana." – kaže gradonačelnik Kankaraš aludirajući na član 27.novog zakona po kome morskom dobru pripadaju svi trajni objekti koji su na njemu sagrađeni – kuće i slično, dok se „na objektima izgrađenim na morskom dobru za vrijeme trajanja koncesije, može steći pravo svojine ili drugo pravo koje traje do isteka koncesije". U prijevodu, sve zgrade izgrađene u napr. ,Porto Montenegru, iako su u pojasu morskog dobra, svojina su kompanije „Adriatic Marinas" i klijenata, kojima ih je ona prodala, sve dok traje koncesija za taj dio morskog dobra, koju kompanija kanadskog milijardera Pitera Manka ima na 90 godina i koje će joj se potom, automatski produžiti. Međutim, potpuno je nejasno definisano jesu li trajni objekti poput recimo, magazina na pontama ispred starih bokeljskih primorskih kuća, u svojini ljudi kojima pripadaju vjekovima ili državnoj jer su to „objekti na morskom dobru koji su trajno povezani sa morskim dobrom".
Gradonačelnik Kankaraš je mišljenja i da preciznije treba definirati pitanje prilaza morskoj obali.
„Ovako kako je sada to pitanje regulisano članom 31. predloga novog zakona, ispada da se može prolaziti kroz svako dvorište."- istakao je Kankaraš dodajuči da novi zakon ne daje ni odgovor na pitanje koliki dio od naplaćene naknade za korišćenje morskog dobra, koju će prihodovati Agencija, pripada općinama na čijoj je teritoriji ona naplaćena. Kao pozitivne aspekte novog zakona, prvi čovjek Tivta je naveo činjenicu da će jedan od osam članova komisije. koja će utvrđivati novu granicu zone morskog dobra biti iz primorskih općina, kao i način biranja sedmočlanog Savjeta Agencije za upravljanje morskim dobrom od čega tri člana imaju pravo predložiti primorske općine.
VLADA TVRDI DA JE NEĆE NIŠTA KOŠTATI, A PLANIRA EKSPROPIJACIJU
U predlogu novog Zakona koji Vlada od parlamenta traži da usvoji po skraćenom postupku, stoji i da za sporovođenje novog Zakona o morskom dobru „nisu potrebna dodatna sredstva iz budžeta Crne Gore", pa ostaje nejasno kako će Vlada sprovesti njegove odredbe koje podrazumijeva ekspropijaciju privatne imovine – ponti, mandraća, tiradura i sličnog - za što Vlada kaže da ne može biti u privatnoj svojini, kao ni iz čega će biti plaćena nadoknada za ekspropisane dijelove privatnih dvorišta kako bi se obezbijedila „službenost prilaza morskoj obali" kroz imovinu građana.
ODRŽALI JAVNU RASPRAVU O JEDNOM, PA DONIJELI SASVIM DRUGI ZAKON
U izvještaju s javne rasprave , koji prati prijedlog novog Zakona, Ministarstvo održivog razvoja i turizma ističe da je o nacrtu (koji se značajno razlikuje od predloga što ga je prošle sedmice usvojila Vlada), javna rasprava vođena od 14.studenog do 15.prosinca 2011 godine, te da je iz nje proistekao „predlog zakona upućen Vladi decembra 2011. godine – ali nije razmatran."
„Radi pripreme što kvalitetnijeg teksta ovog predloga zakona, ministar održivog razvoja i turizma obrazovao je marta 2013. godine multidisciplinarnu Radnu grupu, sa zadatkom da inovira prethodni tekst Predloga zakona. Radnu grupu su činili predstavnici: kabineta potpredsjednika Vlade Crne Gore za ekonomsku politiku i finansije, Ministarstva finansija, Ministarstva unutrašnjih poslova, Ministarstva održivog razvoja i turizma, Uprave za nekretnine, Zajednice opština Crne Gore, opštine Ulcinj i Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom. Nakon završenog rada na predlogu zakona, isti je dostavljen primorskim opštinama i zainteresovanim subjektima, radi davanja mišljenja."- stoji u izvještaju resora ministra Branimira Gvozdenovića.
Slijedi i popis od preko 120 primjedbi, koje su na novi propis dale općine Tivat, Kotor, Herceg Novi i Ucinj, kao i razni državni organi kojima je on bio dostupan, a koje su zanimljivo, u 90 posto slučjeva odbačene. Očekivano, nema primjedbi građana, jer oni koji su i inače bili nezadovoljni javnom raspravom od studenog do prosinca 2011., nisu ni znali da je Vlada u međuvremenu drastično izmijenila taj nacrt zakona, koji su oni tada imali pred sobom, i odredila da će njime definirati i "svojinski režim" što najviše boli građane primorja.
Siniša Luković