Bogata zbirka dobrotske čipke koja se čuva u župnoj crkvi Sv. Eustahija u Dobroti, a čine je 79 primjeraka tekstila ukrašenih dobrotskom čipkom, od ukupno 120 – 150 koliko se procjenjuje da ima takvih primjeraka, najstarijeg starog pet stoljeća, prihvaćena je i nominirana kao nematerijalno kulturno dobro, nacionalnog, a očekuje se i međunarodnog značaja.
Zbirka koja se čuva u crkvi Sv. Eustahija, svojim primjercima i tehnikom izrade, mrežaste ( „ reticele „ ) i na batiće, svojom pet stoljeća starošću, odavno skreće pažnju znanstvenika koji se bave tehnikom izrade čipke. U tome se posebice isticala Marijana Glušić, koju je, prigodom proučavanja spomenute zbirke, uplakanu zatekao tadašnji župnik i apostolski administrator Kotorske biskupije, don Gracija Ivanović. Na njegovo pitanje : „ Zbog čega plače ? „, odgovorila mu je : „ Zbog toga što znam da ovo više neće uraditi ženska ruka „.

Na sreću, ima ih koji se još time bave. Pionir među njima je ,svakako, profesorica Nadežda Radović. No, zanimanje postoji i među mlađim ženama, što su pokazale na tečajevima organiziranim uz pomoć Zajednice Italijana, kao i na izložbama.
Ali, vraćamo se sudbini primjeraka dobrotske čipke: misnicama, ručnicima, oltarskim pokrivačima i rijetkom primjerku „ cacare „ , kape, koju su nosile udovice. Ti se primjerci ne mogu izložiti, a da se ne izvrši stručna konzervacija, eventualna restauracija, katalogizacija i prezentacija u specijalnim vitrinama.
Za navedeno, potrebna su sredstva u iznosu od oko 17 500 eura, za koju je svrhu Fondacija "Sv. Eustahija " , u dva navrata, konkurirala kod Fonda za financiranje kulture manjina. I oba puta- odbijena, "iz formalnih razloga ". A koji su, Fondaciji nije poznato. Da zbirka ne bi bila izložena propadanju, neće se izlagati dok se ne osiguraju sredstva za prethodno navedene radnje. A te radnje je elaborirala prof dr Nerina Ekchel, profesorica Sveučilišta u Zagrebu i direktorica Etnografskog muzeja, specijalistica za konzervaciju tekstila. , koja je detaljno pregledala naznačene primjerke čipke u zbirci Sv. Eustahija u Dobroti.
Neslužbeno saznajemo da organ koji odlučuje po zahtjevima za sredstva Fonda za financiranje kulture nacionalnih manjina u CG, nije u Fondaciji "Sv. Eustahija" prepoznao nacionalnu manjinu koju zastupa. Točno. I neće je prepoznati ni ubuduće, jer je riječ o djelima žena koje u vrijeme izrade spomenutih rukotvorina nisu pripadale nacionalnoj manjini. Nije nam poznato je li predstavnik hrvatske manjine u CG , ako je član spomenutog organa Fonda, prepoznao o čemu je riječ. Tko baštini navedeno dobro i brine o njemu? A Fondacija je NVO iza koje stoje : sanacija crkve Sv. Eustahija, stradale u zemljotresu, 1979.godine, i udaru groma, crkve sv. Petra u Ljutoj, oštećene u zemljotresu, uređenju predvorja crkve Sv. Eustahija, konzervaciji i restauraciji, umjetničkih slika i sakralnih predmeta. Za navedeno nijesu korištena sredstva Fonda za financiranje kulture manjina.
prof.dr. M. Pasinović