Nacrt novog Zakona o o izboru, upotrebi i javnom isticanju nacionalnih simbola a koji se odnosi na pripadnike manjinskih naroda i drugih manjinskih zajednica u Crnoj Gori, predstavljen je danas na okruglom stolu u Tivtu koji je priredilo Ministarstvo za ljudska i manjinska prava.
Izuzetno loše posjećenom skupu, pored obradjivača iz ministarstva kojim rukovodi Suad Numanović, prisustvovali su predsjednica HGI I ministarka bez portfelja u Vladi Crne Gore Marija Vučinović, predsjednik Hrvatskog nacionalnog savjeta u Crnoj Gori Zvonimir Deković, te nekoliko predstavnika NVO sektora.

Riješenja iz novog zakona detaljno je obrazložio pomoćnik ministra za ljudska i manjinska prava Sabahudin Delić koji je naglasio da ovaj akt, za razliku od starog zakona iz 2000-te koji se mahom odnosi na zabrane, "više govori o onome što je dozvoljeno i načinu na koji je to dozvoljeno". Pored ostaloga, po novom zakonu manjiinski nacionalni savjeti će biti u obavezi da odrede etalone nacionalnih simbola dotične manjine – grb i zastavu, a koje će potvrdjivati Skupština Crne Gore. Osim za potrebe nacionalnih savjeta i drugih organizacija i ustanova manjina, tako utvrdjeni simoli nacionalnih manjina isticaće se u jedinicama lokalne uprave u kojima pripadnici manjina čine većinsko stanovništo, i to u dane crnogorskih državnih, ali i nacionalnih praznika tih manjinskih naroda. Samo na nacionalne praznike manjina, ta obilježja biće isticana i u općinama gdje pripadnici dotične manjine čine najmanje 15 odsto stanovništva.
U svakom slučaju, lokalnim upravama prepušteno je da pobliže urede način upotrebe i javnog isticanja nacionalnih simbola manjina, pri čemu nije isključena ni mogućnost da se zastave manjinskih naroda uz državnu, viju na zgradama Općina gdje te manjine čine značajan udio u stanovništvu i svih 365 dana u godini.
"Sve što zakonom nije izričito zabranjeno, a ta mogućnost nije, naravno da je dozvoljeno. Imperativno je da se ti simboli ističu za vrijeme državnih i nacionalnih praznika manjina, a na lokalnim upravama je da sada same pokažu svoj demokratski kapacitet. Primjena ovog zakona ne iziskuje nikakve troškove ni posebna finasijska sredstava i sve se svodi na dobru volju da na ovaj način uvažite nacionalnu manjinu koja živi u vašem gradu."- obrazložio je Delić.
Zvonimir Deković i Marija Vučinović založili su se da se procenat od 15 odsto učešća u ukupnoj populaciji smanji kada su Hrvati u pitanju. Naime, pripadnika tog naroda u Tivtu gdje živi većina Hrvata u Crnoj Gori, već sada ima tek oko 17 posto, dok ih je u Kotoru gdje su Hrvati imali ogroman uticaj na stvaranje materijalne i kulturne baštine tog grada, danas samo 7 odsto stanovnika hrvatske nacionalnosti. Oni su pozdravili donošenje novog propisa jer se pitanje isticanja nacionalnih simbola manjina "moglo različit tumačiti po dosadašnjem zakonu". Vasko Kostić iz NVO "Miholjski zbor" i "Matica Boke"istakao je da bi na zgaradi Općine Tivat, s obzirom na nacionalnu strukturu stanovništva, stalno trebale stajati crnogorska državna, ali i hrvatska i srpska zastava, dok je Erfat Mulić iz NVO "Galaxy" kazao da u Tivtu trenutno živi 5,5 odsto Bošnjaka koji takodje žele biti vidljivi dio te multinacionalne i multikonfesionalne zajednice.
Siniša Luković