PRVI CRNOGORSKI PELJAR ZA SIGURNIJU PLOVIDBU

Time to read
2 minutes
Read so far

Srijeda, 02. listopada 2013. - 17:56
Autor: 

„Peljar crnogorske obale Jadranskog mora" naziv je publikacije u izdanju Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju Crne Gore (ZHMS), a koja je danas promovisana u Tivtu. Predstavljanju Peljara koji je svojevrsni detaljni vodič za plovidbu određenim akvatorijem sa svim neophodnim navigacijskim, oceanografskim, hidrografskim, meteorološkim, geografskim i pravnim podacima, prisustvovali su predstavnici pomorske privrede, Ministarstva pomorstva i saobraćaja i Ministarstva održivog razvoja i turizma, kao i komandant Mornarice VCG, kapetan bojnog broda Darko Vuković.

Uz pomorsku kartu, Peljar je osnovno sredstvo za pripremu i sigurno vodjenje plovidbe broda odredjenim područjem., a svaka država članivca Medjunarodne pomorske organizacije Imo i Medjunarodne hidrografske organizacije IHO, dužna je da napravi i ažurnim održava Peljar za plovidbu njenim teritorijalnim vodama. Crna Gora je to učinila juče, čak 30 godina nakon što je u SFRJ objavljen posljednji peljar koji tretira naše vode, pa je direktor ZHMS mr Luka Mitrović to nazvao „istorijskim činom za crnogorsko pomorstvo".
„Već pet godina Sektor za hidrografiju djeluje u okviru ZHMS i sa ponosom mogu reći da smo u tom periodu napravili dosta na obnovi i unapredjenju hidrografske djelatnosti u Crnoj Gori. Uspjeli smo da uprkos finansijskoj krizi i ograničenim resursima, napravimo pouzdanu i sigurnu hidrografsku službu kakvu mora imati svaka pomorska država. Izdavanje Peljara pomogle su brojne državne institucije i pomorska privreda jer su prepoznali značaj ove publikacije kao kapitalnog djela za dalje unapredjenje sigurnosti plovidbe i nautičkog turizma na našem primorju."- ocijenio je Mitrović, dok je stručni saradnik SHO mr Dušan Slavnić detaljno predstavio publikaciju uradjenu po standardima IHO, a koja na oko 200 strana, pored ostaloga, sadrži i 30-tak karti-planova svih važnijih luka, marina i pristana na Crnogorskom primorju, kao i 15-tak karti tjesnaca, uvala, zaliva i drugih sličnih važnijih djelova našeg akvatorijuma sa ucrtanim svim važnijim objektima, preporučenim sidrištima, te ucrtanim instalacijama na morskom dnu. U toj publikaciji su i sve važne informacije vezano za sigurnost plovidbe, procedure uplovljavanja brodova i slično.
Peljar je štampan u 500 primjeraka na našem, a u narednih mjesec dana biće objavljena i njegova verzija na engleskom jeziku. Državni sekretar za turizam u Ministarstvu održivog razvoja i turizma Predrag Jelušić naglasio je značaj izdavanje ove publikacije za dalje unapredjenja nautičkog turizma kao izuzetno važnog segmenta cijele crnogorske turističke ponude.
„Još uvijek nemamo dostupnost moru u turističkom smislu onako kako bi željeli da bude i kakav je potencijal naših luka i marina, ali preduzimamo niz aktivnosti da stanje u toj oblasti unaprijedimo. Ohrabrujući je podatak o broju od 181.580 turista koji su za osam mjeseci ove godine Crnu Goru posjetili preko graničnih prelaza u našim lukama i marinama i to na daje za pravo da u narednim godinama možemo očekivati još veću ekspanziju našeg nautičkog turizma."- istakao je Jelušić dodajući da to nameće i modernizaciju infrastrukture, ali i odgovarajuću logističku i normativnu podršku sigurnom odvijanju plovidbe na našem moru.
Izdavanje Peljara pohvalio je i komandan MCG, kbb Darko Vuković koji se založio i za izradu nove detalnije pomorske karte Luke bar kao jedinog mjesta u držđavi gdje MCG može prihvatiti posjetu večih stranih ratnih brodova.
„Veliko je interesovanje naših stranih partnera da posjećuju MCG i ovdje odmore posade svojih brodova i priušte im kraći boravak u lijepoj zemlji sa gostoljubivim stanovništvom."- kazao je Vuković dodajuči da MCG gotovo svakog mjeseca ima posjetu nekog stranog ratnog broda, pa je neophodno izvriti i odgovarajuću logističku podršku u smislu navigacionog obezbjedjenja tih aktivnosti koje su kako od političkobezbjedonosnog, tako i direktnog ekonomskog interesa za Crnu Goru jer posade stranih ratnih brodova ovdje troše dosta novca.
S. Luković