Boka kotorska, u administrativnim granicama njene tri općine, zahvata prostor od 616 km2, odnosno 4,46% teritorije Crne Gore.Prema rezultatima popisa stanovništva, domaćinstava i stanova 2011. godine, Boka je brojala 67 496 stanovnika. Najviše stanovnika registrirano je u općini Herceg Novi, 30 864, u općini Kotor 22 601 a u općini Tivat 14 031. Ukupno 6% manje u odnosu na popis iz 2003. godine.
Općina Herceg Novi je zabilježila najveći pad broja stanovnika 9% u odnosu na popis iz 2003.godine, općina Kotor 0,96%, dok je općina Tivat zabilježila porast ukupnog broja stanovnika u apsolutnom iznosu od 25 stanovnika. Na taj način Boka participira u ukupnom stanovništvu Crne Gore sa 10,88% stanovnika a prosječna naseljenost je 2,44 puta gušća od iste u Crnoj Gori i iznosi 109 stanovnika na 1 km2. Najveći broj stanovnika Boke, 84%, naseljava njene unutrašnje obale.

Nastavljeno je pražnjenje gornjih naselja, pa su se ranijim pridružila: Koložunj, Čavori, Bunovići, G. Stoliv, G. Morinj i G. Lastva.Tendenciju pada broja stalnih stanovnika pokazala su i neka naselja na obali.Među njima je Perast samnjio broj stalnih stanovnika za 94 u odnosu na popis stanovnika iz 2003.godine a uže gradsko područje Kotora za 389 , odnosno 163 domaćinstva manje. Kuda ovo vodi , potvrđuju zimske noći a nerjetko i dani u ovim gradovima.
U odnosu na popis iz 2003.godine, broj domaćinstava u Boki se povećao za 355 ili 1,50 %.Međutim, povećao se broj stanova u općini Herceg Novi za 32%, a u općinama Kotor i Tivat po 30%.
Stanovnici Boke izjasnili su se prema nacionalnom osjećanju kao Srbi 26 435 ili 39,16%, Crnogorci 26 108 ili 38,68%, Hrvati 4 519 ili 6,70% ukupnog stanovništva.
Najvećem broju stanovnika Boke maternji jezik je crnogorski, 50,45%, srpski 42,86% a hrvatski 3,15%.
Pravoslavnoj vjeri pripada 52 703 stanovnika ili 78,08%, rimokatoličkoj 6 795 ili 10,07% i islamskoj 826 ili 1,22% stanovnika Boke. Interesantno, broj neizjašnjenih u pogledu vjeroispovjesti se povećao sa 3 555 u 2003.godini na 3 770 u 2011. ili za 6%.
Naprijed navedeni podaci ilustruju demografsku sliku i njene karakteristike stanovnika Boke kotorske. Identitetske karakteristike stanovnika Boke kotorske iznosimo kao ilustraciju vjekovne karakteristike o identitetskoj različitosti kao obrascu suživota zasnovanog na različitostima. Taj obrazac funkcionisanja na različitostima bio je poznat i u vrijeme kada je Boka kotorska bila podijeljena granicama različitih civilizacija i različitih država.
Na različitostima nacionalne i vjerske pripadnosti počiva kulturna baština Boke , njene specifičnosti su dio istorije ( dvooltarska crkva Sv. Luke ), i kao dio sadašnjosti (učešće u kađenju moštiju Sv. Tripuna predstavnika vjernika pravoslavne i rimokatoličke vjeroispovjesti ).
Veliki dio materijalne i nematerijalne kulturne baštine, nesrazmjerno broju deklarisanih Hrvata u Boki, baštini ova manjinska zajednica.Čuva je i njeguje tradiciju , kroz: predanja, vještine, umjeće, običaje, obrede , eksponate, umjetnička djela i objekte, kao dio kulturne baštine Crne Gore.
Nesporno, zakoni su regulirali zastupljenost brojčano većih , manjinskih naroda i nacionalnih zajednica u predstavničkim, zakonodavnim i izvršnim organima vlasti, a tradicija da baštine kao nasljeđe od predaka. I kultura je dio identiteta jednog naroda. Zar ne? Ona je posebno značajna za multinacionalne zajednice kakvu čini Crna Gora.