PROF. DR IVO PAPARELA: HRVATSKO POMORSTVO JE RELIKVIJE

Time to read
1 minute
Read so far

Srijeda, 06. veljače 2013. - 10:46
Autor: 

Krizi na tržištu brodskog prostora u svijetu, a onda i na svim drugim sa tim povezanim tržištima – brodogradnje, brodoremonta, osiguranja i kreditiranja, kao da nema kraja. Brodovi voze za smiješno male vozarine ili se vezuju u lay up status, a nerijetko i prilično novi brodovi zbog nemogućnosti upošljavanja, idu u rezališta. Svjetlo na kraju tunela još se ne nazire sa čime se slaže i gost naše emisije o moru i pomorstv u „Neptun", prof.dr Ivo Paparela, stručnjak za pomorsku ekonomiju koji predaje na univerzitetima u Dubrovniku i Parizu.

Naš sagovornik ističe da je renutno jedan od krizom u pomorstvu najugroženijih država – Njemačka čije su banke riziku u pomorskom poslovanju, izložene gotovo kao Grčka. Dr. Paparela naglašava da će u Njemačkoj tek nastati probleme jer su mnogi ljudi iz države koji su po profesiji notari, advokati, zubari ili preduzetnici, dio svog kapitala investirali u pomorstvo. Zbog nevraćanja tog kapitala, oni će zapasti u tešku situaciju, pa dr Paparela naglašava da će najvjerovatnije morati intervenisati i sama njemačka Vlada kako bi se stanje, kako tako očuvalo.
Što se hrvatskog pomorstva tiče, dr Paparela naglašava da je i ono u teškoj situaciji ali je stanje ipak bolje nego što je u Crnoj Gori gdje se trgovačka flota tek polako i stidljivo obnavlja. On smatra da će i hrvatski brodari osjetiti posljedice svjetske krize, ali budući da su kapitali u brodarstvu u toj državi drugačije strukturirani nego što je to slučaj na zapadu poput Njemačke, vlasnici kapitala investiranog u hrvatsko pomorstvo neće toliko puno izgubiti kao njihove kolege na zapadu ili u Grčkoj.
Sagovornik "Neptuna" oštro osudjuje politiku hravtske Vlade kada je u pitanju privatizacija tamošnjih brodogradilišta, ali i generalno politiku EU u brodogradnji. Davanje prednosti jeftinijoj konkurenciji na Dalekom Istoku, dovelo je do zatvaranja ili propadanja velikog broja brodogradilišta u Evropi, a sa time Stari kontinent nepovratno gubi ne samo radna mjesta, već i znanja i vještine u tehnici i brodogradnji koja se više ne mogu nadoknaditi a što će, prema Paparelinom mišljenju, generacije novih Evropljana skupo plaćati.
Siniša Luković
Audio: Zanimljivost NEPTUN- kapetan Francesco Schettino

Audio: prof.dr.Ivo Paparela