Pohod na Dubrovnik, nazvan Rat za mir, bio je poraz svijesti i savjesti u Crnoj Gori, a zločini crnogorskih državljana daleko su od zadovoljenja pravde, ocijenila je ravnatelj Centra za građansko obrazovanje, Daliborka Uljarević.
»Taj bezumni čin koji je proizveo mnoge ljudske tragedije mora ostati svjedočanstvo koje opominje i povod da se do kraja izborimo za činjenice o događajima koji su imali svoje žrtve i počinioce, koji su ostavili duboko negativan trag u odnosima susjeda«, kazala je ona na konferenciji Rat za mir - 20 godina kasnije u Podgorici.

Ovim skupom prvi put se u Crnoj Gori obilježava godišnjica napada na Dubrovnik. Cilj konferencije je otvaranje diskusije posvećene različitim aspektima rata, poslijeratnoj obnovi i izgradnji povjerenja, potrebama i sudbini žrtava kao i sudskom procesuiranju ratnih zločina u kontekstu približavanja pravdi i pomirenju. »Procesi za ratne zločine počinjene na teritoriji Crne Gore, od crnogorskih državljana, daleko su od zadovoljenja pravde i potrebnog utvrđivanja činjenica sa precizno izvedenom krivicom i naznačenim počiniocima koji su kažnjeni po zakonu«, kazala je Uljarević.Prema njenim riječima, više je razloga takve situacije, ali da je noseći - politički uticaj na pravosuđe, »koji proizvodi neizvedene optužnice sa najčešće neutvrđenom krivicom optuženih«.
Zemlje regiona su, kako je navela, prihvatile kao strateški cilj euro-atlantske integracije, a da bi ga ispunile moraće da kroz sveobuhvatne postupke i presude koje razobličavaju počinjene zločine, dokumentiraju jedno vrijeme tame i beznađa. »I danas gledamo na političkoj sceni one koji su zapaljivim javnim nastupima jurišali da očiste sve što je 'njihovo'. Nijesmo još u potpunosti raskrstili sa avetima prošlosti i mitova«, kazala je Uljerević. Dolazećim generacijama moramo ostaviti pravu istinu o svemu što se dešavalo devedesetih«, kazala je ona, i ocijenila da je istina osnova budućnosti koja obećava prosperitet.
Izvršni direktor Akcije za ljudska prava, Tea Gorjanc Prelević kazala je da je Dubrovnik jedini grad koji kod nje izaziva osjećaj radosti i sjećanja na bezbrižna vremena i bolni stid. Ona je kazala da je tada živjela u Beogradu u kom je bilo teško oduprijeti se »orkestriranom ludilu«, ali da su ona i njeni prijatelji već tada prozreli »laž da nas Dubrovnik napada, da se tamo brani Beograd i da ratujemo za mi«.
Ona je poručila da i nakon 20 godina od tada treba podsjetiti da Dubrovnik nije napadao Beograd, Podgoricu i Prevlaku. »Već su sjedjeli doma, braneći svoje kuće od nas, naših do zuba naoružanih suludih predstavnika rušitelja i razarača razuma i života«, kazala je Gorjanc Prelević.
U sklopu konferencije prvi put u Crnoj Gori izložene su fotografije mladog dubrovačkog fotografa Pava Urbana, koji je tokom fotografisanja na Stradunu poginuo od udara granate 6. prosinca 1991. godine. "On je svoj grad branio onako kako je najbolje umio – fotografijom, slikajući i za nas svjedočanstvo laži da Dubrovnik napada nas, i da dim od navodnih granata dubrovčani proizvode sami da bi nas ocrnili pred svijetom", rekla je Gorjanc Prelević.
Predstavnica Centra za suočavanje sa prošlošću Documenta iz Zagreba, koji je jedan od organizatora konferencije, Vesna Teršelič, kazala je da se mora postaviti pitanje kako se predstavljaju činjenice i kakvo je njihovo mjesto u povjesnim užbenicima. Prema njenim riječima, suočavanje s prošlošću je dug proces, ali on zavisi od volje politčkih elita. "Iako smo od 2000.godine počeli raditi intenzivnije na suočavanju sa ovim činjenicama, pitanje je koliko se učinilo da bi se priznala patnja stradalih i izgradilo povjerenje preživjelih", kazala je ona. Ona smatra da predstoji ostvarivanje prava na istinu, pravični sudski postupak, naknadu štete i obeštećenje za sve žrtve rata, ali i borba da se više ne dopusti govor mržnje koji je predhodio napadu na Dubrovnik.
"Ovaj skup je prilika da razmislimo kako kvalitetnije priznati patnju stradalih i da se zapitamo šta kao društva možemo napraviti za suočavanje s prošlošću da bi lakše gradili sljedeće političke vizije iI zajedničku budućnost koja nas očekuje u Evropskoj Uniji", zaključila je Teršelič.
(MINA)
Audio: Centar sa suočavanje sa prošlošću Vesna Teršelič

Audio: Ravnatelj Centra za građansko obrazovanje, Daliborka Uljarević