Alfred Bernhard Nobel

Time to read
1 minute
Read so far

Utorak, 21. listopada 2014. - 10:05
Autor: 

Alfred Bernhard Nobel (Stockholm, 21. listopada 1833. - San Remo, 10. prosinca 1896.), švedski kemičar, pronalazač, filantrop, mirotvorac, kozmopolit i industrijalac; volio je sebe nazivati dobročiniteljem čovječanstva. U čast Alfreda Nobela je nazvan kemijski element nobelij otkriven 1956. godine.

Četiri godine nakon njegove smrti, 29. lipnja 1900. godine utemeljena je Nobelova nagrada, a 1901. godine dodijeljene su prve nagrade za fiziku, kemiju, medicinu, književnost i mir.

Kada je uprava Nobelove nagrade raspravljala o područjima za koja će se dodijeljivati nagrada u raspravu se umiješala i austrijska barunica Berta Kinsky von Tettau, životna ljubav Alfreda Nobela i jedna od najvažnijih osoba tadašnjeg pacifističkog pokreta. Ona je Nobelovoj zakladi predložila da utemelji nagradu za mir. Barunica Kinsky, udana Suttner, dobila je Nobelovu nagradu za mir 1905. godine. Nobelova nagrada za ekonomiju dodjeljuje se od 1969. godine. Mnogi se, međutim, pitaju zašto kemičar Nobel nije predvidio nagradu za matematiku. Za to postoji nekoliko objašnjenja. Najsočnije je ono prema kojem je za to kriva neka žena koju je Nobel navodno volio, a koja je bila ljubavnica poznatog švedskog matematičara Goste Mittaga-Lefflera. Ipak taj trač nikada nije potkrijepljen povijesnim dokazima. Nagrade za kemiju i fiziku dodjeluje Švedska akademija znanosti, za medicinu (i filozofiju) Karolinski Institut u Stockholmu, a za mir komisija od pet članova koju bira Norveška narodna skupština (Storting).

Alfred Nobel je preminuo 10. prosinca 1896. godine u San Remu (Italija) od posljedica krvarenja u mozgu. Na dan njegove smrti u Stockholmu se svake godine dodjeljuje Nobelova nagrada. Nobelovu nagradu dobili su, između ostalih - Majka Tereza (za mir), Aleksandar Solženjicin (za književnost), Ivo Andrić (za književnost), Henry Kissinger (za mir), itd. Dok je francuski književnik i filozof Jean Paul Sartre odbio iz moralnih razloga primiti nagradu. Istovremeno Nobelova je nagrada "zaobišla" takve velikane kao što su Lav Tolstoj, Henrik Ibsen, Marcel Proust, Nikola Tesla, Franz Kafka, Anton Pavlovič Čehov, James Joyce i Bertolt Brecht.