Papa Franjo 27. travnja prvi put će istodobno kanonizirati dvojicu papa, odnosno proglasiti svetima Ivana XXIII. te Ivana Pavla II.
Dvojica papa bit će kanonizirana zajedno u bazilici sv. Petra, a očekuje se da će na Trgu sv. Petra i u blizini biti od nekoliko stotina tisuća do nekoliko milijuna hodočasnika. Noć prije kanonizacije u 11 rimskih crkava održat će se molitvena bdjenja. Upotrijebit će se tapiserije već korištene u beatifikacijama. Na misi će biti i počasni papa Benedikt XVI., koji se lani odrekao papinske časti, što se ne pamti od srednjega vijeka i odreknuća pape Grgura 1415. kako bi se izbjegao crkveni raskol. Tako će na povijesnoj svečanosti kanonizacije dvojice papa biti nazočna dvojica papa.
Očekuje se kako će na kanonizaciji sudjelovati više stotina tisuća hodočasnika. HTV će izravno prenostiti svečanost kanonizacije 27. travnja na HTV 1 oko 10 sati.
Papa Ivan Pavao II. vodio je Katoličku crkvu od 1978. do 2005. Bio je Poljak po nacionalnosti i prvi papa netalijan nakon 400 godina.
Papa Ivan XXIII., poznat i kako Ivan Dobri, sazvao je II. vatikanski koncil i transformirao Katoličku crkvu tijekom svoje vladavine od 1958. do 1963.
Da će Ivan Pavao II. postati svetac, bilo je jasno već na njegovu pogrebu 2005., kad je mnoštvo vikalo: 'Santo Subito!' Za Ivana XXIII. to nije bilo tako očito. Pravila nalažu da od smrti do početka beatifikacije prođe barem pet godina. Kad je u srpnju 2013. najavio kanonizaciju, papa Franjo potvrdio je dva čuda pripisana Ivanu Pavlu II., što je uobičajena procedura za buduće svece, ali je istodobno to preskočio kad je u pitanju Ivan XXIII. Papa Franjo odlučio je kanonizirati papu Talijana iako se uz njegovo ime vezuje tek jedno čudesno ozdravljenje jer je toliko štovan da mu drugo čudo i ne treba. Taj potez nije oduševio poljske obožavatelje Karola Wojtyle jer smatraju da zasjenjuje njihova junaka, kojega neki smatraju spornom figurom jer je, tvrde, zažmirio na svećenike pedofile, a snažno se borio protiv svećenika ljevičara.
Nije lako postati katolički svetac: to se događa nakon dugačkog procesa poslije smrti kandidata i najčešće podrazumijeva dva čuda koja mu Vatikan priznaje. U slučaju Ivana XXIII. papa Franjo odbacio je tradicionalni postupak i odobrio kanonizaciju iako nije potvrđeno drugo čudo. Papin je 'ubrzani' postupak poznat kao ekvipolentna kanonizacija i njome priznaje kandidatov kultni status.