Po našim / ljudskim shvaćanjima, univerzum, svijet, život zasnivaju se na suprotnostima: dobro i zlo, svjetlost i tama, jutro i noć, život i smrt, kao i mnoge druge suprotnosti na kojima počivamo. Baš kao što su i anđeli tijekom povijesti imali pozitivnu simboliku u likovnim prikazima, religiji i vjerovanjima, kao njihova antiteza su pali anđeli, koji su usprkos negativnoj simbolici pronašli put do umjetničkih predstava.

Nazivi su različiti: Lucifer, đavo, Mefisto, sotona, princ pakla, Velzevul ili pali anđeo, ali njegova simbolika je uvijek ista: predstavlja oličenje zla, svega što nije dobro, i što čovjeku utječe na moć rasuđivanja. Pali anđeo je i sam nekada bio dio nebeske vojske, a njegov otpor i pobuna protiv Boga dovela je do toga da zajedno sa svojim sljedbenicima bude poražen i osuđen na vječnost u Paklu. U stanju da manipuliraju ljudskim umom, često navode na iskušenja, ali i zaposjedaju ljudski um, navodeći čovjeka da čini zla.

Shvaćanja su da se javljao u različitim materijalnim oblicima poput zmije, žabe krastače, čudovišta ili izmaštanih životinja (poput zmaja). U likovnim prikazima najčešće je prikazivan trijumf dobra nad zlom, pa arhanđel probada kopljem aždaju ili zmiju. Karakteristično je da se uvijek u ovakvim likovnim prikazima on nalazi u donjem dijelu slike, pod nogama arhanđela, Bogorodice ili nekog drugog sveca. Ovakvi prikazi najčešći su u kršćanskim i srednjovjekovnim temama.

Srednji vijek između ostalog donosi i prikaz palog anđela; on ovog puta poprima ljudske obrise, a u skladu sa njegovom unutrašnjošću slijedi mu i takva spoljašnjost; poput zvijeri ima neodjeveno, dlakavo tijelo, šiljate uši i račvasta stopala, sa rogovima i repom. Neki od takvih prikaza nalaze se u katedrali Šartr (vitraži), skulpture u Notr Damu. Za Notr Dam se vezuje i legenda da je za izgradnju sporednih vrata katedrale kovač „prodao dušu đavolu“, jer je njihova izrada za ljude tog vremena, bila neviđeno umjetničko djelo. I, danas često govorimo „prodati dušu đavolu“, a u smislu da smo sklopili pakt s njim, našu dušu dajemo u zamjenu za neku ovozemaljsku dobit; ili da posjedujemo moralnu izopačenost, iskvarenost ili najjednostavnije – pali pod iskušenjem.

Jedan od najpoznatijih prizora je Direrova kompozicija „Vitez, Smrt i Đavo“, koja simbolički prikazuje iskušenja koja se nalaze na putu. Česti su prikazi odsječenih krila, koji simboliziraju  palog anđela, koji smatra se, nakon pada ostaje bez svojih raskošnih krila.

Vječna borba između dobra i zla, tema je velikih umjetničkih djela, kako likovnih, glazbenih, filmskih, ali i književnih. Možda i najpoznatija djela sa kojima se ljudi susreću još u srednjoškolkom obrazovanju, a sadrže „prodavanje duše đavolu“ su svakako Geteov „Faust“, i borba sa unutrašnjim demonima Šekspirov „Hamlet“, dok Danteov „Pakao“, kao i djelo Mihaila Bugalkova „Majstor i Margarita“ govore o đavolu i kaznama za grešnike.

Oduvijek zavodljiv i laskav, svojim riječima pokušava navesti ljude u iskušenje (od prvih ljudi Adama i Eve, kojima se u raju pojavljuje u obliku zmije). Vremenom u umjetnosti on poprima i drugačije izgled; naročito u filmskoj umjetnosti, gdje je prikazivan kao neodoljivo zgodan zavodnik, kojeg običan smrtnik ne može ni u čemu odbiti. Obično živi u gradu Anđela (Los Anđelesu), gdje ljude navodi na blud, nemoral i zlo. Zbog njegove zavodljive prirode danas često znamo da kažemo „đavolska ljepota“ čime opisujemo zgodnu  i prelijepu osobu kojoj ne možemo ili vrlo teško odolijevamo, odnosno navodi nas na grijeh ili iskušenje.

Jedan od izraza koji i danas često koristimo je „ušao je đavo u njega“ a najčešće mislimo na živahnu osobu, neposlušnu, koja se nekontrolirano ponaša.

Izvori:

Larousse - Mali rečnik simbola, Nanon Garden - Rober Olorenšo - Žan Garden - Olivije Klajn, Laguna, Beograd, 2011.

Leksikon ikonografije, liturgike i simbolike zapadnog kršćanstva, ur. Anđelko Bandurina, Sveučilišna naklada Liber, Kršćanska sadašnjost, Institut za povjest umjetnosti, Zagreb, 1979.

http://www.artnit.net/paleta/item/402-albert-direr-vitez,-smrt-i-%C4%91avo.html

https://brendoptom.ru/hr/kompoziciya-romana-gyugo-sobor-parizhskoi-bogomateri-roman-v-gyugo-sobor.html

Foto: http://www.artnit.net/paleta/item/402-albert-direr-vitez,-smrt-i-%C4%91avo.html

Marija Saičić