U organizaciji Centra za kulturu „Nikola Đurković“ i Gradske biblioteke-čitaonice Kotor, sinoć su u Kino „Boka“ prezentirana nova izdanja Matice hrvatske Ogranak Dubrovnik, kao i časopis Dubrovnik, koji izlazi četiri puta godišnje a uređuje ga hrvatski književnik i akademik, vrsni prevodilac Luko Paljetak. O izdanjima su pored Luka Paljetka govorili dr.sc. Jelena Obradović Mojaš, urednica na Hrvatskom radiju za kulturne i naučne teme, Davor Mojaš - dubrovački književnik, novinar i režiser, i dr. sc. Vesna Čučić, predsjednica Ogranka Matice hrvatske u Dubrovniku i direktorica Dubrovačkih knjižnica.
U svom uvodnom obraćanju, Čučić je istakla izvrsnu suradnju koju imaju sa Gradskom bibliotekom Kotor, s kojom su prije par godina osmislili i realizirali zajednički projekt „Dubrovnik i Kotor – gradovi i knjige“. Cilj projekta bio je izgrađivanje poljuljanih, pa i razrušenih mostova kulturne suradnje između Dubrovnika i Kotora, Hrvatske i Crne Gore.
Jelena Obradović Mojaš je ukratko predstavila 4. Izdanje časopisa Dubrovnik iz 2014. godine, nakratko se osvrnuvši na zanimljive teme koje prožimaju ovo izdanje. Časopis Dubrovnik obuhvata rubrike kao što su baština, drama, proza, ogledi, poezija i osvrti, i predstavlja časopis kazališta i književnosti.
Luko Paljetak se osvrnuo na prvo ovogodišnje izdanje časopisa Dubrovnik, koji sadrži poučne tekstove kakvi su njegov tekst - Pogled u svijet bajkovitih priča Vladimira Nazora i Ivane Brlić Mažuranić , tekst Zdenka Zlatara –„ Dubrovnik Dživa Gundulića“, „Svjedoci Mnemozine“ skupinu svih razgovora s poznatim ličnostima koje je vodila urednica Hrvatskog radija Obradović Mojaš, tekst Miraša Martinovića – crnogorskog književnika „U gradu snova i ukriženih sudbina“, kao i mnoga drugi osvrti na znamenite ličnosti Dubrovnika.
Luko Paljetak, kao vrsni prevodilac s engleskog, francuskog i slovenačkog jezika preveo je i čuveno Šekspirovo djelo „Romeo i Đulijeta“, a publici koja je s izuzetnom pozornošću pratila njegovo izlaganje, predstavio je i svoje kritičko izdanje Dubrovačkih elegija, književnika i političara Luja Vojinovića, za koju Paljetak ističe da je „savršenstvo stila, klasični primjer kako bi trebalo pisati o onom osjećaju, kojeg imamo svi u sebi, osjećaju da gradovi u kojima živimo više nisu ono što su bili. I treba zapisati svaki trenutak njihovog slatkog umiranja zato da bi mogli ti gradovi živjeti u budućnosti na neki oživljeni način.Lujo Vojinović je to savršeno odradio“.
Ovu ugodnu večer Paljetak je zaključio skrećući pozornost na to što treba uraditi, kako promijeniti svijest kako bi naši gradovi nastavili svoj kulturni život: „Što se tiče naših divnih gradova, kao Kotor i Dubrovnik, sve se nažalost svelo na to koliko ovi gradovi kao stara kultura mogu proizvesti novaca. Mi moramo preokrenuti tu logiku – koliko ti novci zapravo mogu proizvesti nove kulture. Kada to shvatimo i uradimo, bit ćemo sretni, gradovi će nam cvasti, neće ništa zaostajati. Živjet će u svojoj prošlosti, svojoj sadašnjosti i svojoj budućnosti, a za koju smo svi odgovorni podjednako.“