Kultura sjećanja: Od jabuke razdora do jabuke povezivanja

Time to read
3 minutes
Read so far

Ponedjeljak, 15. ožujka 2021. - 8:47

Albert Direr, "Adam i Eva", bakrorez, 16. stoljeće

“Nego zna Bog da će vam se u onaj dan kada okusite s njega otvoriti oči, pa ćete postati kao bogovi i znati što je dobro što li zlo.”

Biblija, Prva knjiga Mojsijeva, gl. 2, 3.

 

Milijarde ljudi, već stoljećima, susreću se sa simboličkim značenjem jabuke kroz najrazličitije priče. Jabuka je predstavljala jedan od najpopularnijih simbola u svim kulturama, posjedovala je mitološko i religijsko značenje. Svoje uporište pronalazila je u mnogim pričama koje su nam danas poznate, a samim tim je inspirirala mnoge umjetnike, kako u likovnoj umjetnosti, tako i u književnosti, poeziji i mnogim pjesmama.

Neka od najranijih spominjanja jabuke datiraju još iz grčkih mitova: drvo života sa zlatnim jabukama koje je Gea poklonila Zevsu i Heri te mit u kojem boginja Hera uzgaja jabuke vječne mladosti i besmrtnosti. Ipak nama jedan od najpoznatijih je onaj koji govori o čuvenoj jabuci koju je Erida bacila između tri boginje: Afrodite, Here i Atine a bila je upućena najljepšoj. Odluku o tome koja boginja treba dobiti jabuku, nakon svojevrsnog natjecanja, donio je Prijamov izgubljeni sin Paris. Taj mit, kako onda tako i sada poznat je kao mit o čuvenoj “jabuci razdora”. Ovaj mit inspirirao je mnoge umjetnike kroz stoljeća: “Paris daje zlatnu jabuku Afroditi” slika Franca Florisa (1519 – 1570), “Suđenje Parisa” Luke Đordana, Rubensov  “Parisov Sud”, su samo neke od slika kojima su velikani likovne umjetnosti predstavljali ovu mitološku priču.

Jabuka je također poznata kao i “zabranjeno voće”, smatrajući se da je ona glavni uzrok praroditeljskog grijeha. U kršćanstvu jabuka simbolizira pad prvog čovjeka Adama, koji je sa svojom ženom Evom, pod nagovorom zmije, probao plod s jedinog stabla u Endemskom vrtu s kojeg mu je Bog zabranio da bere (jede). Pošto je pokazao neposlušnost Adam je s Evom istjeran iz Raja, i zbog tog čina jabuka nosi sa sobom simboliku znanja i besmrtnosti, ali i grijeha i seksualnosti, simbol zemaljskih strasti i zadovoljstava. Adam i Eva, i njihov prvi grijeh koji je nastao zbog “zabranjenog voća” inspirirao je mnoge umjetnike, te najviše likovnih prikaza ove scene imamo iz renesansnog perioda. Oslikavajući svod Sikstinske kapele u Vatikanu, Mikelanđelo Buonaroti je naslikao različite scene iz Priča o postanku, među kojima se i nalazi priča o Adamu i Evi, odnosno istočni grijeh. Prizor je drvetom oko kojeg je obmotana zmija podijeljen na dva dijela: prvi predstavlja praroditelje koji uzimaju plod sa zabranjenog drveta, dok drugi dio predstavlja posljedicu njihovog čina-progon iz Raja. Mnogi renesansni umjetnici predstavljali su ove scene poput Alberta Direra koji je predstavio Adama i Evu na svom bakrorezu iz 16. stoljeća, zatim Ticijan i njegovo djelo “Čovjekov pad” (također iz 16. stoljeća), kao i Peter Paul Rubens, “Adam i Eva” (16. stoljeće). Priča o jabuci koja je simbol spoznaje i slobode, ali one spoznaje koja uzrokuje čovjekov pad, ne prestaju da budu inspiracija, a o tome nam govore mnoga umjetnička djela koja nastaju kroz stoljeća. Prikazi Adama i Eve u različitim vremenskim epohama, stilovima, tehnikama, izvedbama svjedoče nam o vanvremenskoj priči koja odolijeva vremenu i trendovima i stvara uvijek svježe impresije kod umjetnika poput Gustava Klimta (Adam und Eva, 20. stoljeće), Maks Bekman (Adam und Eva, 20. stoljeće), Fernando Botero (Adao e Eva, 21. stojeće).  Pored ovih prikaza jabuka je bila čest detalj na slikama mrtve prirode: jedan od najpopularnijih je “Korpa sa voćem” baroknog slikara Karavađa. Na ovoj slici možemo primijetiti da je jabuku izgrizao crv što aludira na vrijeme koje prolazi, (a upravo vremenom su i bili opterećeni stvaratelji baroka), vrijeme koje ostavlja duboki trag na stvarima i ljudima, izjedajući ih iznutra, baš poput crva.

Upotreba jabuke, zanimljiva je i na portretu “Sin čoveka” koju je naslikao Rene Magrit. Magrit je simboliku jabuke često upotrebljavao na mnogim svojim djelima, ali upotreba na ovoj slici (za koju se smatra da je autoportret) je posebno zanimljiva, jer liku na slici lice je zamijenjeno upravo-jabukom. Iako su mnogi drugi umjetnici njegovog perioda slikali nadrealne scene sa apstraktnim oblicima i likovima, on je koristio uobičajene likove kojima je dodavao detalje (poput jabuke preko face) i tako postizao nadrealnu situaciju na platnu.

Da je jabuka uvijek bila prisutna ne samo u likovnoj umjetnosti, već i u mnogim drugim segmentima života govore nam i priče iz drugih sfera. Sir Isak Njutn je dobio udarac u glavu, upravo od jabuke koja je pala s drveta, i taj udarac je, kako priča kaže, nadahnuo čuvenog fizičara na otkriće važnih zakona fizike, odnosno zakona gravitacije. Jabuka, koja simbolizira iskušenje, u koje oni neiskusni s lakoćom upadaju, predstavljena nam je kroz priču o Snežani i sedam patuljaka, gdje glavna protagonistkinja zagriza najljepši i najsočniji, ali otrovan dio crvene jabuke koju joj je dala maćeha. Kroz ovu priču jabuka još jednom simbolizira iskušenje za smrtnike.

Ipak, iako zvuči da je od najstarijih vremena jabuka predstavljana uz negativan kontekst, vjerujemo da 21. stoljeće, i novi pravci u umjetnosti, donose sa sobom neki pozitivniji kontekst. Jedna od najpoznatijih kompanija današnjice Apple, upravo za svoj zaštitni znak (logo) ima zagrizenu jabuku koja predstavlja moćni simbol za ideje, koncepte i filozofije ove kompanije. Apple stvara najmodernije uređaje (poput mobilnih telefona, kompjutera, tableta..) koji omogućavaju ljudima s različitih strana svijeta lakše povezivanje odnosno komunikaciju.

Jabuka je simbolički prešla veliki put: od jabuke razdora, preko jabuke koja je bila uzrok čovjekovog istjerivanja iz raja pa sve do jabuke pomirenja, odnosno povezivanja. Na primjer, u kineskoj tradiciji jabuka predstavlja simbol mira, i poklanja se onda kada se potpisuje primirje. Ipak, što nam donosi jabuka u budućnosti, kako u umjetničkom tako i simboličkom značenju, to nam tek ostaje da saznamo…

 

Povjesničarka umjetnosti Marija Saičić

 

Izvori:

 - Robert Grevs, Grčki mitovi, Familet, Beograd, 2002.

 - https://www.matica.hr/vijenac/683/voce-u-knjizevnosti-i-slikarstvu-30344/ 

- http://www.zvrk.rs/zanimljivosti/Antika/jabuka/index.htm 

- http://www.artnit.net/flora-doma/item/4432-simbolika-jabuke.html 

- http://www.novipolis.rs/sr/Estetika/29491/biblijsko-voce-jabuka.html