„Počeo sam da vajam kao dijete u Lepetanima, pored mora. Sjećam se, majka je čuvala od kiše moje radove na skrovitim mjestima da se moja „mala umjetnost“ ne bi raspala. Tu se javila prva moja želja za oblikovanjem. Magijski me privlačila maslina. Upijao sam svaki njen razbokoreni pokret. Jednostavno, osjećao sam njenu dušu i miris, toplinu... I tako, sa gline sam prešao na drvo, sa drveta na kamen, sa kamena na metal... Ja sam stalno bio u nekom živom kontinuitetu...“

Luka Tomanović, 1977. godine

U ponedjeljak, 12. 11. 2018. godine Muzej i galerija Tivat upriličila je izložbu pod nazivom „Crnogorski velikan skulpture“, koja predstavlja likovni događaj godine u našem gradu. U sklopu „Novembarskih dana“, realizirana je izložba Luke Tomanovića, prezentirana na dva nivoa i predstavlja likovni presjek njegovog stvaralaštva. Ovom prilikom okupio se veliki broj likovne publike iz različitih gradova Crne Gore ističući da nikako ne smiju propustiti ovakav likovni događaj. I zaista izložba je dobila najbolje kritike kako od  stručnjaka iz likovne oblasti tako i od laika.

Luka Tomanović je rođen 1909. godine u Lepetanima u Boki kotorskoj. 1932. godine završava Učiteljsku školu na Cetinju i kao učitelj službovao je u selu Crnči kod Trebinja. Za vrijeme njegovog učiteljskog službovanja počinje se baviti crtanjem, ali postepeno njegovo umjetničko zanimanje preuzima kiparstvo koje do kraja njegovog života ostaje njegova glavna preokupacija. Premda samouk u skulpturi, odlučuje da upiše Akademiju primijenjenih umjetnosti u Beogradu koju završava 1952. godine.

Govoriti o njegovom stvaralaštvu znači govoriti o raznovrsnom umjetničkom opusu: ljudske figure i likovi, životinje, skulpture u slobodnom prostoru, reljefe i biste, stvarao je od različitih materijala poput kamena, bronce i drveta. Iako govorimo o raznolikosti tema, vrlo je bitno napomenuti da su najjači dojam na njega ostavile one iz narodnooslobodilačkog rata, čiji je i sam bio sudionik. Sjećanje na ratna stradanja i užase koje rat nosi, ali i herojsko držanje i snažnu emociju iz tog perioda prenio je na svoje radove koje pričaju priču o tome koliko se život u umjetnost prožimaju, nadopunjuju i koliko zapravo mogu biti korisni jedno drugom. Ipak likovna publika ga najviše prepoznaje u djelima galerijskog karaktera: figure žene i djece, psihološki portreti kao i figure životinja koje su bile njegova omiljena tematika. Snaga izraza i kreativnog duha ovog umjetnika nije posustala ni pod najtežim izazovima njegovog stvaralaštva-figurama djeteta- ingeniozno oblikovanih tako da je dobio savršenu ravnotežu mase i volumena. Igre pokreta na njegovim skulpturama pokazuju koliko Tomanović odbija neke od glavnih načela umjetnosti, dokazujući da je odgovoran jedino svojoj umjetnosti. Zato ne čudi što vaja „male i obične“ ljude jer smatra da su dostojni dugovječnosti. Prefinjenost i oštrina duha, kao i neka vrsta intelektualne pobune zaista se ogleda na njegovim djelima koja odbijaju robovati načelima, koja tada vladaju u umjetnosti. Razigranost, živost, lakoća, osjećaj ritma i pokreta ali l ljepota ljudskog tijela još jednom dokazuju  vrhunsko vladanje materijalom ovog majstora skulpture. „Raspjevana skulptura“ Luke Tomanovića i jeste neka vrsta poezije u „običnom drvetu“ , tako da ne čudi što je neke od najznačajnijih djela njegovog umjetničkog opusa izradio od drveta zavičajne masline.  Pored izbora materijala, nastojao je da u svakom radu ostavi nešto autentično samo njemu svojstveno. Nema patetike, nema ograničenja, njegove skulpture su pune realnosti i istine i baš to ih čini toliko moćnim.

U razgovoru s direktoricom Muzeja i galerije Tivat Jelenom Bujišić, otkrivamo da je ova izložba bila veliki izazov kako za nju kao povjesničarku i teoretičarku umjetnosti, tako i za čitav tim s kojim je realizirala ovu izložbu. Naime izložbe Luke Tomanovića su do sada organizirali mnogi priznati povjesničari i kustosi, tako da nije bilo ni malo jednostavno postaviti ovu izložbu, ali nakon uspješne realizacije ona izražava veliko zadovoljstvo. Ovu priliku iskoristila je da podsjeti na suradnju sa Sekretarijatom za kulturu i društvene djelatnosti, kao i s obitelji Tomanović, s kojom je bila u stalnom kontaktu. Iz Narodnog muzeja posuđeno je nekoliko skulptura kojim je ova izložba zaokružena. Također, posjetitelji po prvi mogli vidjeti neke od radova, koji datiraju još od studentskih dana, sve do onih novijeg datuma koje nastaju pred samu smrt.

Cilj je bio da se za „Novembarske dane“ gradu priredi nešto blisko, jedinstveno, a opet priznato i poznato, i slobodno možemo reći da je s izložbom skulptura i reljefa Luke Tomanovića, Muzej i galerija Tivat u tome i uspjela.

Povjesničarka umjetnosti Marija Saičić