U izdanju „Jutarnjeg lista“ i „Hrvatskog nacionalnog vijeća Crne Gore“ 2019. godine na objavljena je knjiga prof. dr Vande Babić “BOKA KOTORSKA – ZALJEV SVETACA I HRVATSKE KULTURE”.
Autorka, rođena Tivćanka, redovna je profesorka na Odjelu za kroatistiku Sveučilišta u Zadru. Znatan dio svog naučnog rada posvetila je proučavanju književnosti Boke kotorske i prikazivanju kulturno-istorijskih obilježja tih oblasti, što čini i ovom knjigom.
Knjiga prof. dr Vande Babić sastoji se od nekoliko cjelina u kojima je autorka obradila pojedine teme iz Boke, njene istorije, istorije književnosti, umjetnosti, kulture, religije, tradicije, običaja, kao i neke savremene teme.
Kao jedan vid uvoda u knjigu, najprije se iznose motivi koji su podstakli autorku da pristupi obradi ove teme (Zašto o Boki kotorskoj ?). Među njima, navodi se želja da se djelom namijenjenom kako naučnim krugovima, tako i široj čitalačkoj publici, predstavi djelovanje hrvatske zajednice i njen doprinos kulturnim i vjerskom prilikama na prostoru Boke kotorske. Navedeni su i lični motivi, pisanje ovakve knjige jeste autorkin dug prema zavičaju.
U poglavlju Gdje je Boka Kotorska ? - kratki povijesni i kulturološki pregled iznijet je pregled istorije prostora Boke Kotorske od najstarijih vremena do XX vijeka, uz akcentovanje nekih detalja bokeljske prošlosti. Autorka tu navodi podatke iz istorijskih izvora, uz pozivanje na naučnu literaturu, najčešće hrvatskog porijekla. Drugu temu u ovom poglavlju čini izlaganje o viševjekovnoj isprepletanosti uticaja i kulturnih veza prostora Boke sa Hrvatskom i Dalmacijom. Dio o istaknutim Bokeljima (Tko su važniji Bokelji ?) sadrži jedan vid biografija pojedinih ličnosti iz hrvatske bokeške zajednice, koje su svojim djelovanjem dali značajan doprinos kulturnim, društvenim i vjerskim prilikama prostora Boke Kotorske. Radi se o značajnim slikarima, književnicima, istoričarima, pomorcima, crkvenim dostojanstvenicima. Tu je naročita pažnja posvećena porodici Zmajević i njenim istaknutim članovima (Matija, Andrija, Vicko). U nastavku knjige (Od Herceg Novog do Budve - šetnjom po Boki ili crtice za putnike namjernike) slijedi opis mjesta i područja koja se nalaze uz obalu, od Herceg Novog do Budve, uz kazivanje nekih zanimljivih detalja vezanih za ta mjesta.
Autorka se najčešće zadržava na pomenu i opisu poznatijih katoličkih crkava i drugih istaknutih građevina na tom dijelu crnogorske obale. Takva naracija predstavlja jednu vrstu putopisa, gdje je do izražaja naročito došla autorkina sklonost ka takvom pisanju. Posebno poglavlje knjige posvećeno je poštovanju kulta Bogorodice u Boki (Bogorodica i Bokelji). Centralno mjesto u okviru ovog odjeljka zauzima kazivanje o ostrvu Gospe od Škrpjela, njenom nastanku, kao i o ostrvu Gospe od Milosti. Za hrvatsku zajednicu, ne samo sa područja Boke kotorske, ova mjesta predstavljaju svetišta od velikog ugleda i poštovanja. Narednu cjelinu u knjizi čini tekst o Bokeljskoj mornarici, kako autorka kaže, najstarijoj aktivnoj mornarici na svijetu. Bokeljska mornarica predstavlja simbol bokeškog pomorstva više od dvanaest vjekova, doživljavajući tokom svog postojanja razne promjene statusa, bivajući u nekim trenucima i ukinuta.
U ovom odjeljku iznose se i neki podaci iz istorijata kotorskog pomorstva. Tripundanskim svečanostima posvećeno je naredno poglavlje (Tripundanske svečanosti-tradicija iz 15. stoljeća), gdje je iznijet detaljan opis obilježavanja ove manifestacije u čast sv. Tripuna, zaštitnika Kotora. Akcentuje se nastup Bokeljske mornarice, izgled njihove nošnje i kola koje ona tom prilikom izvodi. Na ovo kazivanje nadovezuje se dio koji se odnosi na pripovjedanje o nekim od katoličkih svetaca i blaženih sa područja Boke (Sveci i blaženici Boke). Tu se može svakako izdvojiti naracija o sv. Leopoldu Bogdanu Mandiću i blaženoj Ozani Kotorskoj.
Poslednji dio knjige odnosi se na položaj Hrvata i hrvatske zajednice u Crnoj Gori u novije vrijeme (Hrvati Boke kotorske danas). Najprije se iznosi položaj i ophođenja prema hrvatskoj zajednici tokom prvog dijela poslednje decenije XX vijeka, koje je, u nekim trenucima, karakterisalo odsustvo nacionalne i vjerske tolerancije. Položaj Hrvata i hrvatske zajednice na teritoriji Crne Gore počinje da se mijenja krajem 20. vijeka. Krovna organizacija koja se danas brine o položaju Hrvata u Crnoj Gori jeste Hrvatsko Nacionalno Vijeće Crne Gore, na čijem se čelu nalazi Zvonimir Deković. Ova organizacija kroz razne vidove aktivnosti doprinosi afirmaciji i poboljšanju položaja hrvatske zajednice u Boki i Crnoj Gori, dok je Hrvatska Građanska Inicijativa zastupnik interesa hrvatskog naroda u crnogorskom parlamentu. Autorka navodi da danas hrvatsko istorijsko, kulturno i vjersko nasleđe Boke proučava veći broj naučnika iz Hrvatske. Na kraju knjige nalazi se bogat spisak literature korišćene za pisanje knjige, kao i biografija autorke knjige.
Značaj ove knjige jeste što se njome, ne samo naučnoj, nego i široj javnosti, na jednom mjestu prezentuju bitna saznanja o ulozi i značaju hrvatske zajednice kroz istoriju, umjetnost, kulturu i vjerske prilike na području Boke kotorske, kao i doprinosu Hrvata nastanku i razvoju kulture i umjetnosti na tom području. Cilj nastanka ove knjige jeste akcentovan i pregledan prikaz Boke kotorske kroz djelovanje hrvatskih stvaralaca i vjerskih djelatnika. Poseban značaj knjige prof. Vande Babić jeste u tome što se njom, prvi put nakon stvaralaštva uglednog naučnika don Nika Lukovića, iz hrvatske vizure iznosi, može se reći, jedan vid pregleda prošlosti prostora Boke kotorske, odnosno dijela Crne Gore. Knjiga predstavlja veoma značajno djelo, koje doprinosi poznavanju ne samo prošlosti hrvatske zajednice na području Boke kotorske, nego i istorije Crne Gore.
Prezentovanjem sadržaja koji govore o prožimanju kultura na području Boke knjiga doprinosi produbljivanju istorijskih, kulturnih i društvenih veza između Crne Gore i Republike Hrvatske. Kazivanje prof. dr Vande Babić u knjizi je onakvo kakvo smo od nje navikli, slikovito, zadržano na detalju, neprestano držeći pažnju čitalaca. Knjigu karakteriše veći broj priloženih fotografija i reprodukcija sa pažljivo odabranim motivima koji predstavljaju vizuelnu dopunu tekstualne naracije.
Za Antenu M piše: dr. Miljan Gogić, Istorijski institut UCG