Multidisciplinarni projekt „Domicijan u Kotoru”, kojim Općinska javna ustanova “Muzeji” Kotor nastoji da suvremenim metodama istraži i široj javnosti predstavi mermerni portret rimskog imperatora Domicijana, predstavljen je u crkvi sv. Pavla u Starom gradu.
„Gotovo dvomilenijumski Domicijanov portret, izuzetnog kvaliteta po ocjeni stručnjaka, izložen je u zasebnoj prostoriji Crkve sv. Pavla, na posebno dizajniranom samookretnom postolju, dok zanimljive zidne panele, na kojima su prikazi mogućeg izgleda Domicijanovog lica i njegove biografske crtice, upotpunjuje znakovit audiovizuelni sadržaj“.
Projektom, koji potpisuju arheolozi Timka Alihodžić, mr. Miloš Petričević i Jugoslav Pendić, aktualiziran je ovaj značajan eksponat Lapidarija u Kotoru, a definiranje specifičnosti kotorskog portreta osebujnog Domicijana prati digitalizacija ovog kulturnog dobra te korištenje generativne neuralne mreže GAN s ciljem dobivanja mogućeg izgleda rimskog imperatora.
Alihodžić u svom istraživanju ističe kako Domicijanov portret u Kotoru, budući da nije preklesan i namjerno oštećen, predstavlja izuzetak, u odnosu na preostala dva iz rimske provincije Dalmacije, pronađena u Ninu i na Visu. Zanimljivost portreta je i u tome što su ga zbog tragova crne boje u Kotoru nazivali crncem.
U namjeri da rekonstrukcija odgovara analiziranom portretu, odbačeno je korištenje drugih dostupnih predstava cara Domicijana, a sve u cilju da rekonstrukcija, ističe mr. Miloš Petričević, u najvećoj mjeri odgovara portretu koji se čuva u Lapidariju u Kotoru: „U računarskoj neuralnoj mreži algoritmi su analizirali portret Domicijana i njegovu idealno rekonstruisanu verziju kako bi realistično modelovali mogući izgled lica generišući vještačke primjere. Rukovodili smo se dostupnim istorijskim i arheološkim izvorima koji su nam omogućili da ustanovimo starosnu dob vladara, moguće etničko porijeklo i određene fizičke karakteristike.”
Digitalizacija kulturnog dobra, posebno jednog tako vrijednog i poznatog kao što je portret cara Domicijana iz Kotora, rijetko ima jednostranu namjenu i digitalni proizvod uvijek može biti upotrijebljen na više načina, objašnjava Jugoslav Pendić.: “Potencijalne upotrebe za 3D model su brojne. Na najprostijem nivou, u pitanju je vrsta dokumentacije skeniranog objekta – digitalni otisak koji je namijenjen da o stanju dobra u određenom trenutku zadrži informaciju na neograničeni period.”
Mr. Mirjana Vukasović, menadžerica za programske politike i planiranje, koja je bila moderatorica prezentacije, podsjetila je na aktivnosti OJU “Muzeji” Kotor na promociji vrijednog povijesnog i kulturnog nasljeđa, zaključivši kako će i u narednom periodu intenzivna suradnja biti nastavljena s obrazovnim ustanovama u zemlji.