Rijeka je europska prijestolnica kulture za 2020. godinu

Time to read
1 minute
Print
a- a+
Read so far

Petak, 25. ožujka 2016. - 9:11
Autor: 
jutarnji.hr

Rijeka je Europska prijestolnica kulture za 2020. godinu, odlučio je višečlani žiri, s nizom stručnjaka za kulturu iz EU, doslovce u zadnju sekundu prije proglašenja pobjednika. Iako je Dubrovnik bio u oštroj konkurenciji, a kako doznajemo, u posljednju se sekundu razmatrala i Pula, odlučilo se za projekt pod nazivom "Luka različitosti", na kojemu gradski pročelnik za kulturu Ivan Šarar i njegov tim, među kojima je i umjetnik Slaven Tolj, rade od 2012. godine. Tako je i njihov takozvani bid book, knjiga za kandidaturu u kojemu je svaki grad morao odgovoriti na određeni set pitanja, imao više od stotinu vrlo razrađenih stranica.

Ukupni predviđeni proračun projekta Rijeka 2020 je 30,3 milijuna eura, dio će snositi država, zatim Grad, sponzori i europski fondovi (fondovi u pravilu ne prelaze deset posto, no sigurnih je milijun i pol eura za grad koji je pobijedio).

Riječki je projekt, ujedno i vrlo konkretan, riječ je o rekonstrukciji nekadašnje Palače šećerane, pa tvornice Rikard Benčić u niz kulturnih centara, među kojima su Dječja kuća i Gradska knjižnica (oba su projekta riječkog arhitekta Saše Randića), potom Muzej grada Rijeke, na kojemu rade konzervatori te Muzej moderne i suvremene umjetnosti, na mjestu nekadašnjeg tzv. H-objekta unutar tvornice za koji je zadužen Dinko Peračić, inače naš ovogodišnji predstavnik na Venecijanskom bijenalu. Također je predviđena i obnova Titova "Galeba". Za obnovu je, može se pročitati u bid booku, potrebno 4,5 milijuna eura.

Sve je to za Rijeku vrlo važno, jer je posljednja kapitalna investicija u kulturi u ovom gradu bila sedamdesetih, a riječ je o Muzeju narodne revolucije. Zanimljivo je i da je nedavno na izložbi u Muzeju suvremene umjetnosti riječki umjetnik Igor Eškinja usporedio pariška i riječka predgrađa, pokazao je koliko riječka predgrađa odumiru, a i za taj je rad nagrađen. Kandidatura, uostalom, sili svaki grad da se suoči sa stanjem u kojemu se našao. "Mnogi su gradovi bankrotirali, naši su apetiti realni", Šararova je teza. U bid booku se može pročitati i kako je prosperitet u ovom gradu u prošlom stoljeću nestao, zajedno sa 25 tisuća radnih mjesta.

U sklopu njihove prijave bila je i suradnja s okolnim gradovima, primjerice s Malim Lošinjom, gdje se sljedeći mjesec otvara Muzej Apoksiomena, ali i pretvorba transportnog tunela u Bakru, u kojemu se nekad prenosio ugljen, u opservatorij iz kojeg će se promatrati morski život.