U povodu 1600. obljetnice smrti svetog Jeronima Hrvatska pošta danas će pustiti u optjecaj prigodnu poštansku marku. Motiv prikazan na poštanskoj marki je Sveti Jeronim sa slike autora Jacopa Tintoretta iz 16. stoljeća koja se nalazi na oltarnoj pali u župnoj crkvi Svetog Marka Evanđelista u Korčuli.
Autorica marke je Sabina Rešić, dizajnerica iz Zagreba, a autor fotografije Goran Tomljenović. Nominalna vrijednost marke je 10 kuna, naklada marke je 100 000 primjeraka, a otisnuta je u arku od 12 maraka. Hrvatska pošta izdala je i prigodnu omotnicu prvog dana. U poštanskom uredu 27. i 28. svibnja u uporabi će biti prigodni žig prvog dana.
Doprinos i značaj sv. Jeronima za razvoj europske civilizacije i poimanje kršćanstva je neizmjeran. Jedan je od četiri velika zapadna crkvena oca, uz svete Ambrozija, Augustina i Grgura Velikog. Nedvojbeno je jedan od najvažnijih svetaca u povijesti kršćanstva i svakako se ubraja među velikane kršćanske kulture i europske civilizacije. Riječ je o jednom od najpoznatijih i najznačajnijih svjetskih velikana rođenih na našim prostorima.
Sveti Jeronim, jedan od najobrazovanijih i najslavnijih ljudi svoga vremena, bio je prkosne naravi i nemirna života. Pripisuje mu se glasovita rečenica "Parce mihi, Domine, quia dalmata sum" (Oprosti mi, Gospodine, jer sam Dalmatinac). Još za života postao je mit i legenda. Prošle godine objavljena je i knjiga "Sv. Jeronim Dalmatinac – Zaštitnik Dalmacije" autora, književnog povjesničara i teatrologa Slobodana Prosperova Novaka.
Najljepša i najpoznatija priča o sv. Jeronimu je ona o lavu kojemu je izvadio trn iz šape i koji ga je poslije vjerno pratio. S lavom su ga stoljećima slikali najglasovitiji europski umjetnici, a najljepši je možda ciklus Vittorea Carpaccia u hrvatskoj bratovštini San Giorgio degli Schiavoni u Veneciji. Pojavljuje se i kao isposnik s Biblijom i lubanjom, ali i kao kardinal u svečanom ornatu. Tako ga je predstavio i Jacopo Tintoretto na slici u korčulanskoj katedrali.
Sveti Jeronim rođen je u Stridonu oko 347., a preminuo u Betlehemu 420. Bio je vrlo darovit, iznimno inteligentan, ali i teške naravi, izvanredno osjetljiv i strastvena karaktera. Papa Damaz I., vrlo ga je cijenio, pa ga je uzeo za svoga tajnika. Tada mu je povjerio reviziju latinskoga prijevoda Evanđelja, tzv. Itale. No Jeronim je napravio veći dio novoga latinskog prijevoda cijele Biblije, slavnu Vulgatu. Radio je preko 20 godina, stavivši tako u službu Crkve svoje veliko znanje, izvanrednu kritičnost i radnu sposobnost.
Poslije smrti pape Damaza, Jeronim je otputovao opet na Istok. Došao je u Betlehem, gdje je osnovao muški samostan, kojeg je sam vodio. Tada je prevodio svete knjiga s hebrejskoga izvornika te o pojedinim knjigama pisao komentare koji su i danas veoma vrijedni zbog mnoštva povijesnih i arheoloških podataka.
Po sv. Jeronimu nazvan je Papinski hrvatski zavod svetog Jeronima u Rimu. Smatra se zaštitnikom pisaca, arheologa, bibličara, knjižničara, arhivista i prevoditelja.
Godina 2020. je godina sv. Jeronima, odnedavno i nebeskog zaštitnika Splitsko-dalmatinske županije. Naime, uz zalaganje župana Bobana, ubuduće će se 30. rujna osim kao dan sv. Jeronima slaviti i kao dan županije.