U organizaciji Saveza Crnogoraca Hrvatske, Društva crnogorsko-hrvatskog prijateljstva i Dubrovačkih knjižnica, 16. prosinca u Čitaonici Narodne knjižnice održala se književna manifestacija ‘’Suvremeno Crnogorsko pjesništvo’’ u kojoj su sudjelovali pjesnici i pisci: Bogić Rakočević, Ivana Đukić, Slobodan Vukanović, Sreten Vujović, Borislav Cimeša i Marija Colpa-Sarap. Moderatori večeri bili su rukovoditeljica Gradske biblioteke i čitaonice Kotor Marija Starčević i književnik i publicist Borislav Cimeša.
- Suvremena crnogorska književnost pripada europskom književnom kontekstu, ona je odavno raskinula svoje epske tradicionalističke veze, ušla je u krugove modernizma i postmodernizma – istaknuo je Cimeša naglasivši kako se radi o ‘pjesništvu u zamahu’, koji usprkos svojim odsutnim vremenima, ‘krupnim koracima grabi naprijed’, a dokaz su tri ‘renomirana i istaknuta’ crnogorska pjesnika Rakočević, Vukanović, Vujović i jedna mlada pjesnikinja nove generacije, Ivana Đukić.
Spomenuo je i povijesne odnose dvaju zemalja i dvaju gradova, podsjetivši kako je Cetinjanin i pjesnik Marko Popović napisao pjesmu s Cetinjskog trga koja je na neki način bila ‘parola’ koju su pjevali protivnici tadašnjeg režima, u teškim danima rata u Hrvatskoj i napadima na Dubrovnik, a ta pjesma počinje stihom ‘’Sa Lovćena vila kliče oprosti nam Dubrovniče"
Bogić Rakočević (1962.), direktor Nacionalne biblioteke Crne Gore Đurđe Crnojević, jedan od najreprezentativnijih crnogorskih pisaca novih strujanja. Objavio je preko tristo književnih i stručnih radova, s prijevodom na 12 jezika. Dobitnik je prve, druge i treće nagrade na Festivalu mladih pjesnika Jugoslavije Majskarukovanja, nagrade na Festivalu poezije, nagrade za priču Omladinskog pokreta, nagrade za priču lista Komunist, nagrade za poeziju u općini Požega, priznanja Kulturno prosvjetne zajednice Podgorice i nagrade Risto Ratković.
Sreten Vujović (1957.) autor 20-ak pjesničkih knjiga. Poezija i prozni radovi su mu prevođeni na engleski, njemački, talijanski, poljski, francuski, rumunjski, makedonski, bjeloruski i druge jezike. Zastupljen je u nekoliko zbirnih knjiga poezije i nekoliko antologija. Član je i jedan od osnivača Nezavisnog društva crnogorskih pisaca i Crnogorskog P.E.N. Centra čiji je ujedno prvi generalni tajnik i potpredsjednik. Potpisnik je Odluke o osnivanju Dukljanske akademije nauka i umjetnosti, čiji je član postao 2016.godine.
Slobodan Vukanović (1944.) crnogorski književnik, autor više od 20 knjiga, Uz Rakočevića i Vujovića, jedan od bardova crnogorske književnosti. Studirao je na Filozofskom fakultetu u Prištini. Radio je kao novinar u „Jedinstvu“ (Priština) i „Pobjedi“ (Podgorica). Jedan je od najproduktivnijih i žanrovski najraznovrsnijih suvremenih crnogorskih autora za djecu i mlade. Osnivač je i glavni i odgovorni urednik časopisa za književnost „Quest“
Ivana Đukić (1984.), najbolja studentica cetinjskog Fakulteta za crnogorski jezik i književnost i autorica tri knjige. Dobitnica velikog broja nagrada u okviru Scene svih kreativnih i sudionica finala Međunarodnog književnog festivala u Novom Sadu u kategoriji slam poezija. Autorica i osnivačica ''Koreografskog centra 21'' za edukaciju i osnaživanje mladih kroz pokret, ples, igru i riječ.
Borislav Cimeša (1953.), urednik je udruženja Književne omladine Cetinje. Glavni je urednik časopisa Crnogorski anali zajedno sa crnogorskim povjesničarom i pravnikom Novakom Adžićem. Član je Crnogorskoga kulturnog foruma. Objavio je preko pedeset članaka i prikaza u periodičnim publikacijama.
Kotorski Kulturni centar ''Nikola Đurković'' predstavio se dramom za djecu “Žižula i Čičak”, povrtnom bajkom s voćnim završetkom, autorice Marija Sarap Čolpe, dramske spisateljice i scenaristice. Marija Starčević istaknula je kako joj je velika čast biti ovdje u Dubrovačkim knjižnicama za koju je vežu lijepe uspomene još od 2009. i suradnje u projektu ''Dubrovnik i Kotor, gradovi i knjige''.
Savez Crnogoraca Hrvatske krovna je organizacija slobodno udruženih udruga iseljenika, njihovih potomaka i prijatelja Crne Gore, prijateljskih hrvatsko-crnogorskih društava te neformalno ustrojenih udruga i društava iseljenika Crne Gore i njihovih potomaka u Republici Hrvatskoj, osnovana radi ostvarivanja njihovih zajedničkih potreba i interesa.
Piše: DV
Izvor: Dubrovački vjesnik