Hrvatska je danas uručila prosvjednu notu Crnoj Gori na prijedlog prosrpskog predsjednika tamošnjeg parlamenta Andrije Mandića, inače nositelja titule četničkog vojvode, da će politički predstavnici srpskog naroda predložiti UN-ovu rezoluciju o Jasenovcu kao svojevrsnu reakciju na rezoluciju o Srebrenici upućenoj UN-ovoj Općoj skupštini. Nota apostrofira neprimjerenost manipulacijom žrtava Jasenovca u političke svrhe, instrumentaliziranost Hrvatske za tamošnju unutarnju politiku i poziva Crnu Goru da se suzdrži od bilo čega što može ugroziti njihov put prema EU.
Kako smo pisali, Hrvatska je odmah, po početku inicijative u crnogorskom parlamentu, tamošnjim vlastima iznijela svoje neslaganje, s napomenom da će pratiti stanje te službeno reagirati. To se dogodilo danas, kad je u hrvatsko Ministarstvo vanjskih i europskih poslova pozvan otpravnik poslova Crne Gore te mu je uručena nota.
U noti se izražava zabrinutost činjenicom da se spomen na žrtve Jasenovca politizira i zloupotrebljava za unutarnja politička nadmetanja u Crnoj Gori te stavlja u kontekst rasprava o Rezoluciji Opće skupštine UN-a o komemoraciji genocida u Srebrenici, s kojom nije ni u kakvoj političko-povijesnoj vezi, i to na način koji ne pridonosi iskrenom izražavanju pijeteta prema žrtvama, osudi zločina i razvijanju kulture sjećanja.
Ministarstvo vanjskih i europskih poslova osuđuje pokušaje da na bilo koji način Hrvatska bude instrumentalizirana u unutarnje političke svrhe i ističe svoje očekivanje da Crna Gora i njezine institucije odustanu od poteza koji bi se na negativan način mogli odraziti na budućnost bilateralnih odnosa, kao i na europski put Crne Gore, kaže se, između ostalog, u noti.
U sadašnjem političkom kontekstu, Crna Gora se nalazi između rezolucija o Srebrenici i Jasenovcu: politički predstavnici srpskog naroda i predsjednik parlamenta najavljuju prijedlog rezolucije o Jasenovcu, dok premijer Milojko Spajić poručuje da će njegova vlada u Općoj skupštini UN podržati rezoluciju o Srebrenici. Rasprava u UN-u, prema službeno objavljenom programu zasjedanja Opće skupštine, najavljena je za 23. svibnja.
Jasenovac se u to priči pojavio kao tangenta, i to na inicijativu srpskog predsjednika Aleksandra Vučića. Kad je iznio svoje neslaganje rezolucijom o Srebrenici, dodao je kako će to "otvoriti Pandorinu kutiju" i da će se sada pred Općom skupštinom Ujedinjenih naroda pokrenuti pitanja poput "genocidima nad Srbima u Jasenovcu".
Nije dugo trebalo da poruku čuju i provedu u Crnoj Gori, gdje prosrpske stranke i predsjednik parlamenta iznosi najavu prijedloga rezolucije o Jasenovu, dok službeno Crna Gora podržava UN-ovu rezoluciju o Srebrenici, ali uz dva amandmana: u prvom amandmanu se navodi da je krivica za genocid individualna te da se ne može pripisati bilo kojoj etničkoj, vjerskoj ili drugoj skupini ili zajednici, a drugi se tiče nepovredljivost Daytonskog mirovnog sporazuma u Bosni i Hercegovini. U kojem će se smjeru dalje razvijati rasprava u Crnoj Gori, vidjet će se ovog tjedna na sastanku lidera zapadnog Balkana i Europske unije i predstavnicima SAD-a u Kotoru.
Izvor: Vecernji list