Nakon Zagreba,  Hrvatsko katoličko sveučilište organiziralo je znanstveni skup i u Kotoru. Drugi dio znanstvenog skupa „Demografske promjene i kulturna baština Hrvata Boke kotorske“ održan je jučer u crkvi Sv. Duha, uz potporu Hrvatskog nacionalnog vijeća Crne Gore.

Pozdravne govore nazočnima uputili su monsinjor Ilija Janjić, biskup kotorski; rektor Hrvatskog katoličkog sveučilišta prof. dr. sc. Željko Tanjić, predsjednik Hrvatskog nacionalnog vijeća Crne Gore Zvonimir Deković, kao i sudionik skupa, prof. dr. sc. Roko Mišetić.

Na skupu su sudjelovali studenti Hrvatskog katoličkog sveučilišta. Jelena Pavković je izlagala na temu „Pustolovine iz budvanske obitelji Zanović“; Ružica Gelo je govorila o pomorskom kapetanu Vicku Bujoviću iz Perasta, a Tomislav Smolčić je predstavio sezonske distribucije vjenčanja u Kotoru početkom 19. stoljeća.

O popisnim kretanjima Hrvata u Crnoj Gori od 1921. do 1991. govorio je prof. dr. sc. Nenad Pokos, ističući negativan trend smanjivanja broja Hrvata prema popisima stanovništva.

O Hrvatima u Boki kotorskoj u vrijeme osamostaljenja Crne Gore govorio je prof. dr. sc. Roko Mišetić, objašnjavajući da je to osamostaljenje važno jer se mijenjaju ciljevi politike Crne Gore u odnosu na zajedničku državu,  što se itekako odražava na manjine.

Prof. dr. sc. Ante Bralić govorio je na temu „Demografska kretanja u Boki kotorskoj tijekom 19. stoljeća“, a doc. dr. sc. Maja Katušić i Toni Ćosić pripremili su predavanje „Stanovništvo Kotora prema mletačkim popisima u 18. stoljeću“.

Nazočnima su se obratili i veleposlanik Republike Hrvatske u Crnoj Gori Veselko Grubišić, kao i ministrica u Vladi Crne Gore i predsjednica Hrvatske građanske inicijative Marija Vučinović. Veleposlanik Grubišić istakao je da Republika Hrvatska nastoji što više pomoći hrvatskoj nacionalnoj zajednici u Crnoj Gori, te je između ostalog kazao da Ministarstvo znanosti financira hrvatsku nastavu u Crnoj Gori i da je ove godine RH pomogla sedam projekata sa 300.000 kuna. Ministrica Vučinović osvrnula se na političku situaciju Hrvata u Crnoj Gori od samog nastanka jedine hrvatske stranke, te naglasila da moraju raditi na tome da na sljedećem popisu stanovništva Hrvati ostanu barem na istom broju.

Na samom kraju, utvrđeni su zaključci skupa:

• Sudionici skupa usuglasili su se da je zaštita materijalne i nematerijalne kulturne baštine Hrvata u Boki kotorskoj od zajedničkoga interesa Republike Hrvatske i Crne Gore.
• Očekuje se veći angažman Republike Hrvatske u smislu prijenosa stručnih iskustava u pripremi prijedloga za upis kulturnih dobra Hrvata Boke kotorske za upis na UNESCO-vu listu nematerijalne kulturne baštine.
• Preporučuje se revidiranje Rješenja Uprave za zaštitu kulturnih dobara Crne Gore o utvrđivanju statusa Bokeljske mornarice kao nematerijalnoga kulturnoga dobra gdje bi se izrijekom navelo pripadnike hrvatskoga naroda kao baštinika kulturne prakse te navođenje u točki 1. Rješenja umjesto „održavanja tradicionalnih obreda vezanih za kultnu ličnost“ navede „održavanja tradicionalnih obreda vezanih za svetoga Tripuna“
• Predlaže se uključivanje Ministarstva kulture Republike Hrvatske u educiranje i pomaganje pripadnika hrvatske manjine, njihovih udruga i institucija, zaduženih za očuvanje kulturnih dobara.
• Preporuka je osnivanje Zavoda za kulturu Hrvata Crne Gore, od strane Crne Gore kao osnivača, čiji bi osnutak i rad podupirala Republika Hrvatska, a koji bi se bavio istraživanjem, evidentiranjem i modelima zaštite kulturne baštine hrvatskoga naroda u Crnoj Gori.
• Povezano s prethodnom točkom predlažemo sustavno planiranje, financiranje i sufinanciranje programa i projekata zaštite kulturne baštine hrvatske manjine.
• Predlaže se osnivanje odbora za praćenje zaštite kulturnih dobara hrvatskoga naroda koji bi pratio implementaciju zakonskih akata o njihovoj zaštiti.