Veliki petak je kršćanski spomendan Isusove muke i smrti. Slavi se u petak prije Uskrsa. Na ovaj se dan kršćani diljem svijeta sjećaju Isusove teške i nasilne osude, muke i na koncu same smrti. Ovo je jedini dan kada se zabranjuje slaviti sveta misna otajstva. Naime, sveta je misa nekrvna žrtva Isusa Krista, a na taj je dan sam Isus Krist bio žrtvovan na žrtveniku križa i prinio Ocu sama sebe kao otkupninu za mnoge, tj. krvnu žrtvu. Stoga Katolička Crkva taj dan ne slavi misnu žrtvu. Veliki petak zajedno s Velikim četvrtkom i Velikom subotom čini Vazmeno trodnevlje.

Oltar je bez križa, svijećnjaka, cvijeća i oltarnika što simbolizira kako je s Isusa svučena odjeća, tj. njegovu ogoljenost, ali je to ujedno i znak povučenosti, tišine, žalosti, nesvečanosti i tuge za umrlim Učiteljem. Diljem svijeta se, obično u prijepodnevnim satima, puk okuplja u crkve, kapelice i druga mjesta kako bi pobožno molio Križni put. U popodnevnim satima, obično u 15 sati kada je Isus izdahnuo na križu, puk se okuplja u crkve na slavljenje obreda Velikog petka: čitanje Svetoga pisma i navještaj muke, poklon i ljubljenje križa te sv. Pričest. Prilikom poklona križu đakon ili svećenik najprije otkiva pokriveno raspelo pjevajući: "Evo drvo križa, na kom' je Spas svijeta visio!". Na to narod odgovara: "Dođite, poklonimo se!"

Kod katolika, post je obavezan na Veliki petak, za sve osobe od 18 do 60 godina. Također je za sve katolike starije od 14 godina obavezan i nemrs. Nemrs znači da se u danu ne jede meso dok post znači da se osoba jednom u danu najede do sita te još dva puta nešto pojede.

Pisanica ili uskršnje jaje

Pisanica ili uskršnje jaje je bojom ukrašeno jaje. Običaj bojanja pisanica odvija se u vrijeme Uskrsa, najčešće na Veliki petak. Pisanice su simbol novoga života i Isusovog uskrsnuća. Tradicija je preuzeta iz poganskih naroda. U prošlosti, jaja su se bojala prirodnim bojama, a ta je tradicija i danas živa, uz to što se danas jaja bojaju i umjetnim jestivim bojama.

Sv. Augustin u 5. stoljeću spominje jaje i izlazak pileta iz ljuske kao simbole novoga života, Isusova uskrsnuća i izlaska iz groba. Papa Grgur I. Veliki u 6. stoljeću preporučio je misionarima, da se pojedini folklorni elementi starih religijskih poganskih svečanosti uklope u kršćanske svetkovine u slučajevima kada je to bilo moguće. Na taj su način pogani lakše prihvaćali kršćanstvo. Kršćansko svetkovanje Uskrsa poklapalo se vremenski s poganskim blagdanom Eostre u germanskim narodima. Jaje i zec uzeti su kao simboli iz blagdana Eostre i postali su dio kršćanske proslave Uskrsa. Glinena jaja nađena su u germanskim, avarskim, skandinavskim i praslavenskim grobovima, prije dolaska Slavena u ove krajeve i prije pojave kršćanstva.

Simbolika boja

Boje na pisanicama imaju bogato simboličko značenje. Pisanice mogu biti jednobojne, dvobojne ili višebojne. Nekada se vjerovalo, da višebojna jaja imaju posebnu snagu.

Crvena boja na pisanicama predstavlja duhovnu budnost, djelotvornost, milosrđe, radost života i ljubavi. Kršćanski je simbol Kristove muke, Božje ljubavi, nade, energičnosti i služenja Crkve.

Bijela boja simbolizira čistoću, svjetlost, rođenje, djevičanstvo i radost.

Žuta boja pisanica označava svjetlost, žetvu, mladost, čistoću. Kršćanski je simbol nagrade i priznanja.

Zlatna boja simbolizira duhovnost i mudrost.

Crna boja predstavlja vječnost, smrt, strah i neznanje.

Plava boja simbolizira istinu, nebo, dobro zdravlje i vjernost.

Zelena boja označava plodnost, zdravlje, nadu, svježinu i bogatstvo. Kršćanski je simbol pobjede života nad smrću, nade i blagostanja.

Ružičasta boja simbolizira uspjeh i zadovoljstvo.

Smeđa boja pisanica predstavlja velikodušnost, žetvu i tlo.

Ljubičasta boja simbolizira vjeru, povjerenje, strpljivost i post.

Narančasta boja označava izdržljivost, snagu, ambicioznost.

Kombinacija boja na pisanici također ima simboličko značenje:

Bijela i crna boja na pisanici simboliziraju žalost, poštovanje pokojnih.

Crvena i crna boja zajedno predstavljaju neukost koja proizlazi iz strasti.

Crvena i bijela boja označuju poštovanje.

Četiri i više boja na jednoj pisanici simbolizira obiteljsku sreću, mir i ljubav.

Geometrijski ornamenti poput crta, kvadrata i trokuta čest su ukras pisanica.

Trokut ima vrlo bogato simboliku pa može na pisanicama predstavljati Presveto Trojstvo, tri elementa: zrak, vodu i vatru, muškarca, ženu i dijete kao cjelinu itd.

Točke predstavljaju suze Blažene Djevice Marije i zvijezde.

Spirala simbolizira vječnost, besmrtnost, misterij života i smrti.

Biljni motivi često se mogu naći na pisanicama. Obično su stilizirani.

Cvijeće simbolizira ljepotu, eleganciju i mudrost.

Voće simbolizira prijateljstvo, snažnu, odanu ljubav i Božju ljubav.

Klas pšenice predstavlja blagostanje.

Hrastova grančica, list i žir simboliziraju snagu, dugovječnost, muževnost.