Učinili su to na poziv kotorskog biskupa Ivana Štironje koji je, potaknut pozivom pape Franje, pozvao sve svećenike, redovnike, redovnice i sve vjernike Kotorske biskupije da se na svetkovinu Blagovijesti molitvom i postom sjedine s cijelom Crkvom te mole za prestanak rata u Ukrajini i tako daju svoj duhovni dar za okončanje patnje ljudi kojima je rat nametnut. Papa Franjo je toga dana predvodio pokorničko slavlje u bazilici sv. Petra u Rimu i posvetio Bezgrješnom Srcu Marijinu ratom zahvaćene zemlje Ukrajinu i Rusiju. Ova se posveta događa o 80. obljetnici posvete Crkve i cijelog ljudskog roda koju je izvršio papa Pio XII. godine 1942. te nakon stotinu i pet godina od ukazanja BDM u Fatimi.

U Sutomorama je molitveni susret počeo prigodnim razmatranjima otajstava žalosne krunice za vrijeme rata, preuzetih s mrežne stranice Veritas – Medijski projekt evangelizacije iz Ukrajine. Poslije molitve krunice, a u duhu zajedništva s ljudima u ratom zahvaćenim područjima, izmoljen je prikladni Križni put „Uzimamo križ na svoja ramena zajedno s Ukrajinom“ preuzet s mrežne stranice stacja7.pl iz Poljske. Pobožnosti krunice i križnog puta moljene su na tri jezika: hrvatskom, ukrajinskom i ruskom, a zasigurno je u srcu svakog vjernika odjekivale riječi iz uvodne molitve Križnoga puta: „Sirene vrište, bombe padaju, oni su ubijeni i ranjeni, kako je to moguće? Tko je dao pravo ubijati nevine ljude? Gospodine Isuse, koji si osuđen na smrt, ostani blizu žrtava ovog rata”.

Nakon toga slavljena je misa. Misna čitanja čitao je vjernik pravoslavne vjeroispovijesti i tako očitovao zajedništvo kršćana u molitvi za mir i jedinstvo. U homiliji je đakon don Damir Vrbešić govorio o poruci Gospe Fatimske iz 1917. i njezinom pozivu da Sveti Otac posveti Rusiju njezinu Bezgrješnom Srcu. Gospa je rekla malim pastirima pri ukazanju: „(…) ja ću doći zatražiti posvećenje Rusije mom Bezgrješnom Srcu i pričest na Prve Subote kao naknadu za grijehe. Ako se obrati pažnja na moje zahtjeve, Rusija će se obratiti i bit će mir. Ako ne, ona će proširiti svoje zablude po cijelom svijetu, izazivajući ratove i progone Crkve. Dobri će podnijeti mučeništvo. Sveti Otac će morati mnogo prepatiti. Razne nacije bit će uništene. Na kraju će pobijediti moje Bezgrješno Srce”. Upravo na taj poziv zbila se posveta Ukrajine i Rusije.

Poslije mise Bezgrješnom Srcu Marijinu posvećene su ratom zahvaćene zemlje Ukrajina i Rusija. U posveti između ostalog stoji: „Majko, želimo te sada primiti u naš život i u našu povijest. U ovome času čovječanstvo, iscrpljeno i uznemireno, stoji s tobom pod križem. Ima potrebu povjeriti se tebi, po tebi Kristu se posvetiti. Ukrajinski i ruski narod koji te časte s ljubavlju, utječu se tebi, dok tvoje srce kuca za njih i za sve narode pogođene ratom, glađu, nepravdom i bijedom. Mi zato, Majko Božja i naša, svečano povjeravamo i posvećujemo tvom bezgrješnom Srcu nas same, Crkvu i svekoliko čovječanstvo, a na poseban način Rusiju i Ukrajinu. Primi ovaj naš čin kojeg izvršavamo s povjerenjem i ljubavlju, učini da prestane rat, providi svijetu mir“.

Vjernici najjužnijih župa Kotorske biskupije uključuju se u brojne humanitarne akcije, a i na ovaj su način očitovali svoju blizinu sa svim nedužnim žrtvama ovoga nehumanog i nerazumnog razaranja i krvoprolića. Molitvenom susretu u popodnevnim satima na Blagovijest nazočili su vjernici katolici crnogorske, albanske i hrvatske nacionalnosti te također vjernici pravoslavne vjeroispovijesti ukrajinske i crnogorske nacionalnosti.