Susret predsjednika Općine Kotor s predsjednicom Republike Hrvatske

Time to read
1 minute
Read so far 0%

Utorak, 12. srpnja 2016. - 9:19
Autor: 

Predsjednik Općine Kotor dr. Aleksandar Stjepčevič kao član izaslanstva Jadransko-jonske Euroregije susreo se jučer s predsjednicom Republike Hrvatske Kolindom Grabar - Kitarović.

Izaslanstvo je predvodio župan Dubrovačko - neretvanske županije i predsjednik Jadransko-jonske Euroregije Nikola Dobroslavić. 

Župan Dobroslavić predložio je da predsjednik Stjepčević kao član Upravnog odbora Jadransko-jonske Euroregije ujedno i predsjednik Foruma Jadransko-jonskih gradova ovom prigodom bude član delegacije, sa željom da svojim prisustvom doprinese radnom sastanku. Općina Kotor aktivna je članica ove značajne regijske organizacije od njenog osnutka.

Sastanak je održan u sjedištu Ureda predsjednice Republike Hrvatske u kompleksu predsjedničkih dvora u Zagrebu. 

Pored župana Dobroslavića i predsjednika Općine Kotor izaslanstvo Jadransko-jonske Euroregije su činili i potpredsjednici JJE - predsjednik regije Abruzzo  Luciano D'Alfonso i predsjednik regionalnog vijeća Tirane Aldrin Dalipi kao i Istarski župan Valter Flego, predsjednik Vlade Hercegovačko-neretvanske županije Nevenko Herceg i savjetnik za međunarodnu suradnju u uredu Dubrovačko-neretvanske županije Luka Vidak.

Imajući u vidu da je ova regijska organizacija osnovana upravo u Hrvatskoj (Pula) 2006. godine, sastanak je pružio priliku za predstavljanje dosadašnjih dostignuća Jadransko-jonske Euroregije i planova za predstojeći period. 

Članovi delegacije predstavili su svoju viziju uloge Euroregije u budućnosti, izazove i važnu ulogu organizacije u kontekstu više nivoa upravljanja (multilevel governance).

Razgovaralo se i o važnosti završetka Jadransko-jonskog autoputa, izgradnji i tehnološkoj nadogradnji željeznice od Ravene do Brindizija kao i o unapređenju vazdušnih, pomorskih, putničkih i teretnih prekojadranskih veza. Predstavnici Jadransko-jonske Euroregije naglasili su da smatraju saobraćajno povezivanje preduvjetom ukupnom razvoju u Jadransko-jonskom prostoru.

Upravo ova regijska organizacija bila je važan pokretač ideje o Jadransko-jonskoj makroregiji koju je EU kasnije i prihvatila. Održivi ekonomski razvoj, suradnja u turizmu, saobraćaj te zaštita kulturne baštine i životnog okoliša, jedna su od najvažnijih pitanja za članice Jadransko-jonske Euroregije.