Kao središnji dio manifestacije Štorija o galiji Cristo Ressussitato, u sklopu programa međunarodne kulturne suradnje, koju već deset godina zajednički provode gradovi Krk-Centar za kulturu grada Krka i Kotor-Pomorski muzej Crne Gore u Kotoru, 8. 10., u Galeriji Decumanus, otvorena je izložba Lav sv. Marka - simbol Serenissime, predstavljen u umjetnosti grada Kotora u realizaciji Pomorskog muzeja Crne Gore u Kotoru, čija je autorica muzejska savjetnica, povjesničarka  umjetnosti Radojka Abramović.

Riječ je o izložbi kojom je obuhvaćeno 16  velikih, dvojezičnih panoa, od kojih 13 prikazuju lavove, rađene tehnikom reljefa u kamenu, dva minijature iz knjiga, a jedan mletačkog lava sa zastave dobrotske tartane „La Beata Vergine“. Namjera ove izložbe, ali i istoimenog rukopisa na kojem se temelji postavka jest ta da ukaže na važnost očuvanja motiva mletačkog lava na spomenicima kulture mletačkog perioda u gradu Kotoru. Naime, gotovo četverostoljetno prisustvo Venecije na kotorskom području (1420.-1797.), ekspanzija u arhitekturi, kulturi i načinu života koje je to prisustvo donijelo, ostavilo je traga te se danas očituje u strukturi Kotora kao tipičnog mediteranskog, srednjevjekovnog grada. Grad izložen prelamanju dvaju snažnih političkih i kulturnih utjecaja, Istoka i Zapada, postao je specifičan baš po toj simbiozi, a ostaci mletačke i svih ostalih kultura doprinijeli su njegovom bogatstvu i kulturno-povijesnoj  slojevitosti.

 O izložbi i desetogodišnjoj suradnji Krka i Kotora, pored ravnateljice Centra za kulturu Grada Krka Maje Parentić, također su govorili direktor Pomorskog muzeja Crne Gore Andro Radulović i viši muzejski tehničar Tomislav Bonić, koji je okupljenima prenio riječi autorice izložbe Radojke Abramović. Otvorenje izložbe Lav sv. Marka - simbol Serenissime, predstavljen u umjetnosti grada Kotora, uvodi Parentić, priređuje se  povodom 450. godišnjice Lepantske bitke, a u tom kontekstu potrebno je istaknuti kako je priča krenula kao suradnja dvaju zidinama opasanih gradova čije su galije, kao dio armade Svete lige, sudjelovale u tom slavnoj pomorskoj bitci. S vremenom su, između Krka i Kotora, otkrivene i mnoge druge poveznice, a posebno je zanimljivo to što ih donosi i ova izložba. Naime, lav kao ultimativni mitski i heraldički simbol imao je određenu ulogu u povijesti oba grada, a bili mu mi skloni ili ne, ta nam je povijest, duž istočno-jadranske obale, odredila današnjicu, zaključila je Parentić.

 "Jedan od najvažnijih događaja u pomorskoj povijesti gradova Mediterana, svakako je Lepantska bitka, odigrana 1571. godine", ističe Radulović. Pobjeda krišćanskih snaga udruženih oko Svete lige nad osmanlijskom vojskom zaustavila je daljnje napredovanje Osmanlija prema Zapadnoj Evropi. U tom su značajnom povijesnom sukobu učestovala i naša dva grada - Krk i Kotor - s dvije galije Cristo Ressussitato (Krk) i Sveti Tripun (Kotor). U kontekstu proslave ove važne godišnjice, Pomorski muzej Crne Gore donosi izložbu Lav sv. Marka - simbol Serenissime, predstavljen u umjetnosti grada Kotora, autorice Radojke Abramović, istoričarke umjetnosti i muzejske savjetnice, koja još jednom potvrđuje kako je Kotor nepresušna riznica umjetničkog blaga. Vodeći nas učenim jezikom prostorom i vremenom Kotora, nastavlja Radulović, prateći pritom snažnu figuru lava, autorica nam ga, osim isklesanog u kamenu i otisnutog na arhivskim dokumentima, otkriva i na povlasticama, dukalima i knjigama s minijaturama; na pergamenu, kovanom novcu, medaljonima, zastavama brodova, ali i na platnima velikih majstora gdje simbol Serenissime zaštitnički lebdi nad sukobljenim jedrenjacima. Osim umjetničke i znanstvene vrijednosti, ova dokumentarna izložba i knjiga na kojoj se ista temelji, otkrivaju nam fabulu prepunu dragocjenim informacijama istorijskog, socijalnog, etničkog, vjerskog i kulturološkog karaktera, predstavljajući tako vrijedan prilog istraživanju umjetnosti i kulture grada Kotora", kazao je Radulović.

Najviše mletačkih lavova u gradu Kotoru, tumači Bonić, nalazi se na kotorskom jedinstvenom obrambenom sistemu, gradskih zidina, koju čine bedemi oko i nad gradom. Kao predstraža vodenih puteva za istočni Mediteran i kopnenih puteva, koji su vodili prema Carigradu, urbanistički plan Kotora u cjelini je podvrgnut strategijsko-fortifikacijskim zahtjevima vremena u kojem je nastajao.

Zidine, kao i utvrđenje nad gradom gradili su Grci, Rimljani, Iliri, Vizantinci, Nemanjići i Mlečani, a za vrijeme vladavine potonjih, od 1420. - 1797. godine, izgrađena je kompleksno utvrđenje najbliže današnjem izgledu zdanja. S gradskih zidina su: Lav sv. Marka s gradskim patronom sv. Tripunom (18. stoljeće) pripisan kiparu Francescu Cabianci; Venecijanski lav iznad današnje gradske kavane Dojmi izrađen za vrijeme dužda Antona Grimanija (1602. - 1604.); Mletački lav nad sjevernim gradskim zidinama uz rijeku Škurdu (16. stoljeće); Mletački lav na položaju Valier s desne strane ulaza u grad, nazvan po mletačkom duždu Dolfinu Valieru (1560. - 1563.); Mletački lav iznad ribarnice unutar gradskog Markata iz vremena rektora i providura Zorzija Cornera (1663. - 1665.); Mletački lav smješten na ulazu u tvrđavu Sv. Ivana postavljen za vrijeme providura Feriga Balbija (1759. - 1760.); Mletački lav na utvrdi Sv. Stjepana iz vremena providura Giustina Boldu (1755. - 1758. ); Lav Sv. Marka na ulazu u tvrđavu Sv. Ivana (oko 1420.). Međutim, motivi lava kao simboli mletačkog protektorata, nisu prisutni samo kao isklesani u kamenu, već su predstavljeni i u ostalim tehnikama, na zavjetnim slikama, srebru, papiru, pergamentu, drvu, tkanini i slično. Poput meteora sa zvjezdanog neba Prevedre Republike, nastavlja Bonić, rasuli su se venecijanski lavovi i obilježili područje pod njezinim protektoratom. Reljefi venecijanskog lava prisutni su na području Lombardije, Dalmacije, Boke kotorske, Albanije, Peloponeza, Krita, Cipra i Egejskih otoka, a u 15. st. i u talijanskim gradovima: Padovi, Vicenzi, Veroni, Bresciji i Bergamu. Venecijanski lavovi povezuju i gradove Kotor i Krk. Oni čak dijele i istu sudbinu, koja je u pojedinim povijesnim  trenucima dovodila do njihovog devastiranja i, nažalost, totalnog uništenja. Ti su lavovi u oba grada svjedoci kulturno - povijesnog kontinuiteta, žive i frekventne povijesne  pozornice. Na njihovo očuvanje najprije nas poziva osjećaj za zaštitu kulturnog nasljeđa, a tu je i obveza, koja proizilazi iz međunarodne konvencije gradova koji su pod okriljem UNESCO-a, zaključio je Bonić.

Izložba Lav sv. Marka - simbol Serenissime, predstavljen u umjetnosti grada Kotora ostaje otvorena sve do 22. 10., a izložbu je moguće razgledati svakim radnim danom od 10.00 do 12.00 te od 18.00 do 20.00 sati, odnosno uz prethodnu najavu organizatoru Centru za kulturu Grada Krka, telefonom na 051 220 041 ili mailom na kultura@gradkrk.net.