Ceremonija postavljanja kravate na spomenik Baltazara Bogišića održana je u Podgorici povodom hrvatskog predsjedanja Vijećem Europske unije.
Ceremoniji su prisustvovali gradonačelnik Podgorice g. Ivan Vuković, zastupnik u Skupštini Crne Gore i predsjednik HGI-ja g. Adrijan Vuksanović, predsjednica Zajednice Hrvata i prijatelja Crne Gore dr. Svjetlana Zeković, kao dio pripadnika hrvatske zajednice u Crnoj Gori.
„Gradonačelnik Vuković i ja smo upravo zavezali ili postavili kravatu oko vrata jednog od najvećih umova svojega vremena doktora filologije i pravnih znanosti Baltazara Bogišića. Bogišić nije bio samo slavni Hrvat nego jedan od najučenijih Slavena svojega vremena. Moglo bi se reći da je Bogišić i utemeljitelj suvremene pravne misli u Crnoj Gori i autor „Općeg imovinskog zakonika Knjaževine Crne Gore“, jednog od najboljih svjetskih imovinskih zakonika toga vremena. U Cavtatu, sjedištu najjužnije općine u Republici Hrvatskoj nalazi se i čuva Zbirka Baltazara Bogišića Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Iako je 1908. preminuo u Rijeci, svom gradu Cavtatu, u kojem je rođen 1834. godine, Bogišić je ostavio svu svoju imovinu, između ostaloga i svoju knjižnicu s 18 tisuća svezaka. Volio bih jedanput poći sa studentima prava iz Podgorice u obilazak ove zbirke. Bogišić je dakle, prava istinska spona između Hrvatske i Crne Gore. Stoga danas tijekom hrvatskog predsjedanja Vijećem Europske unije, ovdje u Podgorici, u ovom divnom glavnom gradu Crne Gore nismo mogli pronaći prikladnijeg odličnika da ga ukrasimo kravatom. Kravata je postala opći simbol predsjedanja Vijećem Europske unije pa svaka članica za svoje predsjedanje izrađuje kravate tako da na njima budu njihove nacionalne boje ili su pak urešene njihovom heraldikom ili narodnim motivima. Kravata, sveopći simbol uglađenosti i kultiviranosti, vezuje se uz Hrvate. Oni, istina kravatu nisu “patentirali”, ali su je, kao modni detalj, u 17. stoljeću raširili diljem Europe, tako da je pod hrvatskim imenom postala, i do danas ostala, nezaobilaznim modnim dodatkom. Kolokvijalno, mogli bi reći da je kravata rođena u Hrvatskoj, krštena u Francuskoj dok su ulogu dadilja preuzele Engleska, Italija i Amerika, što su nastavili i ostali narodi. U Tridesetogodišnjem ratu (1618-1648), Hrvati su bili prepoznatljivi po marami oko vrata, preteči današnje kravate. Od 1635. godine hrvatski vojnici služili su i u Francuskoj, pa je godine 1667. ustrojena i posebna hrvatska pukovnija “Royal Cravates”. Ovi ovratni privjesci bili su dio bojne opreme Hrvata i neka vrsta raspoznavanja, jer u to doba još nije bilo vojničkih odora. Na dubljoj simboličkoj razini, kravata posreduje i dvije ključne vrednote zapadne civilizacije: vrlinu životne radosti i vrlinu mjere, pa možemo reći da je kravata upravo znak te suspregnute radosti. Želim ponoviti da je hrvatsko predsjedanje stavilo proširenje Europske unije visoko na agendu. Hrvatska čini sve da se proširenje ponovno vrati u fokus. Imamo puno prijatelja proširenja u Europskoj uniji pa smo sigurni u ozbiljne pomake tijekom hrvatskog predsjedanja koje će biti okrunjeno summitom čelnika članica EU s čelnicima susjednih 6 država za koje želimo da čim prije budu dio Europske unije. Neka ova kratka, današnja svečanost vezivanja kravate u glavnom gradu prve sljedeće članice Europske unije bude dobar znak“, rekao je veleposlanik Republike Hrvatske u Crnoj Gori, Veselko Grubišić.