Pedeseta obljetnica od ulaska Kotorske biskupije u sastav Splitske crkvene pokrajine

Time to read
1 minute
Read so far

Četvrtak, 25. srpnja 2019. - 8:55

„U subotu 27. srpnja 2019 god. navršava se 50 god. od kada je Kotorska biskupija ušla u sastav Splitske crkvene pokrajine.To je odlučeno Papinskom bulom i Dekretom o osnivanju Nadbiskupije splitsko-makarske i nove crkvene pokrajine od 27. srpnja 1969. Sveta Stolica je tada uspostavila dvije nove crkvene pokrajine na hrvatskom jezičnom području i to: riječku i splitsku.

Kotorska biskupija je kao susjedni dio u okviru Crne Gore tada ušla u sastav te nove splitske crkvene pokrajine.Tog dana bila je upriličena prigodna akademija u Hrvatskom narodnom kazalitu Split, u kojoj sam imao čast učestvovati.Svečanosti su bili prisutni svi crkveni velikodostojnici i kler. Mislim da je tada svećanosti prisustvovao iz Kotora apost.Administrator Gracija Ivanović iz Dobrote (1950-1981), sa pratnjom.

Zbor koji je učestvovao u programu akademije bio je sastavljen od najboljih pjevača crkvenih zborova Splita (vidi sliku).Pjevači su bili iz katedralnog zbora sv.Duje, Gospe od Zdravlja, sv.Frane, kao i dio pjevača Hrvatskog narodnog kazalita (HNK) u Splitu.Ja sam tada bio student brodogradnje u Splitu i učestvovao sam u akademiji kao pjevač katedralnog zbora, kao i pjevač zbora HNK u Splitu.

Splitsko-makarska nadbiskupija (lat. Archidioecesis metropolitana Spalatensis-Macarskensis) je metropolitanska nadbiskupija, utemeljena oko 300-te. sa sjedištem u Saloni kao Salonitanska biskupija. Oko 640. sjedište se seli u Split. Splitskoj metropoliji od davnih je vremena tradicionalno pripadao primat nad ostalim hrvatskim biskupijama izražen kroz naslov primasa Dalmacije i čitave Hrvatske (Dalmatiae ac totius Croatiae primas) koji su do 19. stoljeća nosili splitski nadbiskupi. 

Na teritoriju Republike Hrvatske sadašnja metropolija obuhvaća grad Split i prostor Splitsko-dalmatinske, Šibensko-kninske i Dubrovačko-neretvanske županije te primorski dio susjedne Crne Gore. Sufraganske (nadbiskupu ili metropoliti podređeni biskupi) su joj biskupije Šibenska, Hvarsko-bračko-viška, Dubrovačka i Kotorska biskupija.Današnji je nadbiskup Marin Barišić.

Kao što je vidljivo sa sajta Kotorske biskupije, Boka kotorska je vrlo rano došla u dodir sa kršćanstvom.Spominje se kao Ilirik tj Dalmacija i bila je povezana sa Rimskom crkvom.Prvi poznati Kotorski biskup je bio Paulus, koji je 451 god. bio učesnik Kalcedonskog koncila.Ime kotorskog biskupa Ivana se spominje 787 na Nicejskom koncilu, i u kotorskim epigrafskim spomenicima 809 godine.Kotorski biskup se spominje i na Splitskim saborima za vrijeme hrvatskog kralja Tomislava 925 i  928 god.Godine 1025 u Buli pape Ivana XIX Kotor se navodi kao sufraganska biskupija grada Canosa-Bari(Italija).Godine 1067 je pod metropolijom dukljansko-barskom, pa 1078 dubrovačkom.Od 1172 god. do 1828 je u sastavu metropolije Canosa-Bari.Od 1828 do 1932 god.Kotor je sufragan zadarskog nadbiskupa.Od 1932 do 1969 Kotorska biskupija je bila podvrgnuta direktno Svetoj stolici, a prije 50 god. Splitskoj crkvenoj pokrajini.

Čestitka za ovaj 50-godišnji jubilej.“       

Andro Saulačić