Prva Međunarodna znanstvena konferencija posvećena zaštiti kulturne baštine pod nazivom „Konzervacija i restauracija - Od tradicije do savremenosti“ održana je u Pomorskom muzeju Crne Gore u Kotoru 7. 11. i 8. 11.
Konferencija je realizirana u organizaciji Pomorskog muzeja Crne Gore, Ministarstva kulture i medija Crne Gore, Centra za konzervaciju i arheologiju Crne Gore, Fakulteta likovnih umjetnosti Univerziteta Crne Gore, Sveučilišta u Dubrovniku, Akademije umjetnosti Novi Sad Univerziteta u Novom Sadu uz financijsku pomoć Općine Kotor.
Imajući u vidu da se ovaj tip konferencije i okupljanje stručnjaka nije organizirao u našoj državi duži niz decenija, kotorskoj konferenciji daje dodatni značaj.
Dva radna dana konferencije bila su podijeljena u 6 sesija: Arheologija, zidno slikarstvo i keramika, Arheologija i zidno slikarstvo, Arheologija, zidno slikarstvo i keramika, Konzervacija i restauracija (metal, drvo, slike na platnu), Konzervacija i restauracija (tekstil, papir, pergament, koža) i Konzervatorsko-restauratorske smjernice (edukacija, zaštita, muzeji).
Uvodna izlaganja imali su mr. Dobrila Vlahović, direktorica Direktorata za kulturnu baštinu Ministarstva kulture i medija Crne Gore, mr. Željko Kalezić, direktor Centra za konzervaciju i arheologiju i mr. Maja Uskoković, direktorica Pomorskog muzeja Crne Gore u Kotoru.
G-đa Vlahović pozdravila je prisutne i naglasila da uvažavajući značaj teme konferencije ona se opravdano održava baš u Kotoru - gradu jedinstvenih i rijetkih kulturnih vrijednosti materijalne i nematerijalne kulturne baštine u kojem vladaju pravila konzervatorske struke – zvana režim i mjere zaštite u kome se suvremenost često percipira kao usud, gradu u kojem se najbolje prezentira moć konzervatorske struke i snaga arheologije čiji su rezultati doprinijeli da Kotor ponosno čuva status svjetske kulturne baštine.
Također, g-đa Vlahović istakla je ulogu i opredijeljenost Ministarstva kulture i medija, kao i Direktorata za kulturnu baštinu kojima je jedan od važnih strateških ciljeva – jačanje kadrovskih kapaciteta u kulturnoj baštini – ukazujući da je kroz strateška dokumenta ovog resora prepoznata ključna uloga konzervatorske struke u procesu zaštite i očuvanja naše kulturne baštine, ali i nedostatka stručnog kadra. Zato je Ministarstvo kulture i medija dalo puni doprinos u osnivanju interdisciplinarnog studijskog programa konzervacije i restauracije na Univerzitetu Crne Gore. Izlaganje je završila sa željom da Konferencija bude poticaj u očuvanju kulturne baštine, ali i da se šira javnost na ovaj način upozna s rezultatima konzervatorske struke koji se ostvaruju na zaštiti i očuvanju naše kulturne baštine, s ciljem da se u najvećoj mogućoj mjeri sačuvaju u autentičnom izgledu za buduće generacije.
G-din Željko Kalezić je u ime Centra za konzervaciju i arheologiju u ime svoje i svih organizatora pozdravio prisutne i izrazio veliko zadovoljstvo što se konferencija poslije toliko godina organizira Međunarodna znanstvena konferencija konzervatora i restauratora i poželio sretan i uspješan rad.
Direktorica Uskoković istakla je da konzervacija i restauracija predstavlja ključnu disciplinu koja omogućava da sačuvamo bogatstvo naše prošlosti, kako bi ga mogli prenositi budućim generacijama. Na konferenciji pored toga što će se istražiti najnoviji pristupi, metode i tehnologije, razmjenit će se i iskustva u vezi s izazovima s kojima se konzervatori suočavaju u svakodnevnoj praksi. Konferencija je prilika da se stručnjaci i praktičari povežu, razmjene ideje, postignuća i izazove, ali i da će konferencija biti inspiracija za nove projekte i inicijative koje će doprinijeti očuvanju kulturne baštine.
Na kraju, direktorica Uskoković je zahvalila institucijama, stručnjacima, kolegama i zaposlenima koji su prepoznali važnost konferencije i podržali je.
Uslijedile su radne sesije na kojima je prezentirano 22 stručna rada.
Svoje radove su prezentirali eminentni stručnjaci iz sljedećih regionalni i europskih ustanova: Centar za konzervaciju i arheologiju Crne Gore, Muzej Grada Beograda, Fakultet primijenjenih umjetnosti Univerziteta umjetnosti u Beogradu, KOTO d.o.o., Sveučilište u Dubrovniku, Sveučilište u Basilicati, Akademija umjetnosti Novi Sad Univerziteta u Novom Sadu, Pokrajinski zavod za zaštitu spomenika kulture iz Petrovaradina, Hrvatski restauratorski zavod u Dubrovniku, Fakultet likovnih umjetnosti Univerziteta Crne Gore, Kancelarija Savezne vlade Donje Austrije – Očuvanje arheološke baštine iz Hainburga, Narodni muzej Crne Gore, Arhiv Vojvodine, Filozofski fakultet Univerziteta u Beogradu, JU ,,Muzeji i galerije“ Podgorica i Zavičajni muzej iz Bara.
Prvi dan konferencije završen je prezentacijom dipl.arh. Katarine Nikolić Krasan „Rekonstrukcija utvrđenja Mamula, ostrvo Lastavica, Herceg Novi“.
Tijekom trajanja drugog dana konferencije u galeriji Pomorskog muzeja organizirana je i izložba „Kovanice iz fundusa Pomorskog muzeja Crne Gore Kotor“ čije su autorice Milica Vujović, konzervatorska savjetnica i Jelena Karadžić, etnologinja – muzejska savjetnica.
Pored naveden izložbe tijekom konferencije bilo je prezentirano i na panoima izloženo 15 radova studenata Fakulteta likovnih umjetnosti Univerziteta Crne Gore s Cetinja, Odjela za umjetnost i restauraciju Sveučilišta u Dubrovniku i Hrvatskog restauratorskog zavoda iz Dubrovnika.
Sudionici konferencije nakon znanstvenog skupa bili su prilici da uz stručno vođenje Radojke Abramović, muzejske savjetnice obiđu grad Kotor, katedralu sv. Tripuna i kreativni HUB (stari zatvor).
Svrha i značaj ove konferencije dobivaju na još većem značaju imajući u vidu da je ista realizirana upravo u Kotoru, gradu u kojem je skoncentriran veliki postotak kulturnih dobara Crne Gore, gdje su vještina i znanje konzervatora i restauratora od velikog značaja za očuvanje bogate materijalne baštine. Konferencija je opravdala svoj cilj, da se sa znanstveno -stručnog gledišta razmijene iskustva i znanja, kao i da se tradicionalne metode i iskustvena znanja prepletu s novim pristupima i konzervatorsko-restauratorskim tehnikama.