U Pomorskom muzeju Crne Gore  - Kotor sinoć je održana izložba i promocija knjige „Hrvati ujedinjeni kravatom“, autorice  Branke Bezić Filipović.

Na početku večeri prisutne je pozdravio gospodin  Tripo Šubert te zahvalio svima na dolasku.

Koordinatorica  projekta “Kravata”, predsjednica Američko- hrvatskog kongresa  Nada Pritisanac Matulić, istakla je da je ideju za izložbu dobila kao predstavnica u Ujedinjenim narodima.

“Gledajući  sve te druge nacije kako predstavljaju nešto iz svog rodnog kraja,  ja sam došla na ideju da preko kulturnog blaga – kravate, predstavim naše istaknute Hrvate iseljeništva na način da vama u Domovini, u Europi općenito,  približimo naše prekooceansko iseljeništvo, a njemu da približimo domovinu. Drugi naš cilj ove izložbe je zapravo da svjetska sveučilišta povežemo međusobno,  jer na svakom sveučilištu, gdje god se pojavio nekakav projekt -  ima  naših Hrvata. Ovaj projekt je spojio sve kontinente i nismo ni vjerovali u samom startu da će se toliko ljudi uključiti“- rekla  je Pritisanac Matulić. Također je najavila izložbe u Južnoj Americi, Australiji, Sjevernoj Americi te ponovno  u Europi.

Nakon svega, sve kravate, marame, biografije utjecajnih Hrvata diljem svijeta, darovat će se  muzeju na trajno vlasništvo.

Kao nakladnik knjige, nazočnima se obratio Zoran Bošković, osvrnuo se na biografiju autorice knjige Branke Bezić Filipović, njeno stvaralaštvo i posvećenost:“Danas, više nego ikada prije , trebaju nam ljudi koji vole svoju zemlju i svoj jezik. Knjiga predstavlja skup pojedinaca, koji kravatu zamišljaju poveznicom svega što nas spaja tijekom burne, ali bogate povijesti“.

„Naslov Hrvati ujedinjeni kravatom se nametnuo sam od sebe, jer nakon što smo objavili svuda po svijetu objavili koja je namjera ove priče, svi su se najedanput javili, ujedinili. To je ono jedinstvo za kojim i u domovini žudimo, ističemo ga i želimo ga postići do krajnjih granica. Knjiga je  trojezično napisana, jer je namjera ići po svjetskim   sveučilištima i pokazati  mladim ljudima da je domovina kravate Hrvatska. To je nešto čime se mi dičimo i kravata je nešto prepoznatljivo, mogla bih reći iznad nacionalnog, jer svaki muškarac na svijetu ima kravatu. Imaju je čak i neke žene,  ako je modni dodatak. U ovoj priči žene nismo izostavili. One su dapače,  bile pozvane,  da poklone svoje marame i šalove”, istakla je autorica Branka Bezić Filipović. 

„U ulozi veleposlanika Hrvatske  kao članice EU, dopustite mi izgovoriti kako je kravata postala opći simbol predsjedanja  Vijećem EU, pa svaka članica za svoje predsjedanje izrađuje kravate tako da na njima budu njihove nacionalne boje ili su pak urešene njihovim heraldičkim ili narodnim motivima. Kravata – opći simbol uglađenosti i kultiviranosti vezuje se uz Hrvate. Mi, istina, kravatu nismo patentirali, ali smo je kao modni detalj u 17.st. raširili diljem Europe. Tako da je pod hrvatskim imenom postala i do danas ostala, nezaobilaznim modnim dodatkom. Kolokvijalno, mogli bi reći da je kravata rođena u Hrvatskoj, krštena u Francuskoj, dok su ulogu dadilja preuzele Engleska, Italija i Amerika, što su nastavili i ostali narodi”,rekao je veleposlanik RH u Crnoj Gori Veselko  Grubišić, otvarajući izložbu te osvrnuo i  na prošlost: „Od 1635. hrvatski vojnici služili su i u Francuskoj, pa je godine 1667. ustrojena i posebna hrvatska pukovnija Royal Cravates. Ovi ovratni privjesci bili su dio bojne opreme Hrvata i neka vrsta raspoznavanja, jer u to doba još nije bilo vojničkih odora. Na dubljoj simboličkoj razini, kravata posjeduje i dvije ključne vrednote zapadne civilizacije: vrlinu životne radosti i vrlinu mjere, pa možemo reći da je kravata upravo znak te suspregnute radosti”.

Zahvalnice su dodijeljene direktorici Pomorskog muzeja Crne Gore Maji Uskoković i predsjednici HGD  - a Crne Gore Rafaeli Pini Lazarević.

Nakon Kotora izložba će biti priređena u Splitu, a zatim u Zagrebu.