Monografija pod nazivom "Ostavština porodice Visković u Perastu" autorice mr. Marije Mihaliček, promovirana je jučer u Muzeju grada Perasta.

Večer je otvorio direktor OJU „Muzej“ Kotor, Andro Radulović, koji je istakao značaj ovog djela: „Djelo koje večeras promovišemo rezultat je dugogodišnjeg proučavanja i istraživanja bogate građe, kojom je bila okružena i čime se bavila gospođa Mihaliček, provodeći svoj radni vijek u Muzeju grada Perasta. Monografski je predstavila, ne samo značaj i ostavštinu porodice Visković, već i mogućnost plasmana kotorske kulturne baštine. Kao veliki dužnici peraškoj porodici Visković, koji su palatu sa opremljenim enterijerom ostavili pokoljenjima u sjećanje i nauk, kako bi stekli obavezu u čuvanju i njegovanju prošlosti, a zarad budućnosti, objavljivanje ovog rada je tek mal dio vraćanja duga koji nam je itekako ostao u amanet“. Radulović naglašava da je tiskanje ove monografije samo početak izdavačke djelatnosti OJU „Muzeji“, te da već naredne godine planiraju promociju kataloga etnografske zbirke Muzeja grada Perasta, kao i monografiju Galerije solidarnosti.

O monografiji je govorio prof. dr. Darko Antović: „Marija Mihaliček u svojoj knjizi polazi od činjenice da se kulturni turizam sa ostalim oblicima selektivnog turizma, smatra osnovom razvoja turističke privrede i turističkog područja Kotor. Zato ej kulturne resurse potrebno što više iskoristiti i predstaviti u turističkoj ponudi, jer su mogućnosti koje pruža kulturna baština u razvoju turističke privrede samo djelimično valorizovane kao turistički resurs. Izvor teme proistekao je iz dugogodišnjeg ličnog bavljenja Marije Mihaliček kulturnom baštinom Boke kotorske i muzeološkog rada. Nju je motivisala spoznaja da najveći dio tog nasljedstva potiče iz imovina starih, istaknuti, pomorskih i plemićkih porodica, a da je zanemareno sagledavanje njihove nekadašnje cjelovitosti“. Prof. dr. Antović približio je nastanak i sudbinu ostavštine obitelji Visković, te istakao da je ova monografija jedno vrijedno znanstveno izdanje. „Ova knjiga predstavlja doprinos razmišljanjima o mogućnostima pravca razvoja kulturnog turizma u Boki kotorskoj na osnovu saznanja o bogatim, a još uvijek nedovoljno istraženim potencijalima ove regije, ali na osnovu iskustava drugih razvijenih turističkih regija svijeta. Ovakav pristup obrade pomenute teme kod nas je novina, a posebno treba istaći da elementi ovog rada mogu biti direktno aplikativni u praksi i to mnogo šire od ove regije o kojoj sada govorim“, pojasnio je prof. dr. Antović.  

„Stvaranje ovakvih publikacija inspirisanih bogatom kulturno-istorijskom zaostavštinom uvijek zavisi od želje, namjere i prije svega naučno-obrazovnih nivoa onih koji ih oblikuju bez obzira na kulturnu intenciju svakog objekta ili prostora da ima određeni vizuelni ili analitički odraz. U slučaju knjige koja je pred nama, suočeni smo sa visoko cijenjenim autorom izuzetnih naučnih referenci, dugogodišnje muzejske savjetnice i jerudite, koja se upustila u istraživanje jednog od, po mnogo čemu, privilegovanog sadržaja, sa naročitim umjetničkim i kulturno-istorijskim vrijednostima, odnosno zaostavštine jedne od najuglednijih bokeških porodica, koja predstavlja svjedočanstvo kulture života i doprinos jedne od najstarijih i najzaslužnijih porodica pomorskom i kulturnom razvoju Perasta od 16. do 20. vijeka“, kazala je, predstavljajući monografiju, mr. Lucija Đurašković, koja dodaje  da „autorka u knjizi metodološki precizno sabira, empirijski istražuje, te iznosi konstruktivne prijedloge i zaključke koji se tiču jednog od najznačajnijih segmenata kulturne baštine grada Perasta, a samim tim i Kotora, kao zaštićenog i svjetski uvaženog centra prebogate kulturne zaostavštine“. Mr. Đurašković ističe da se autorica posebno bavi zbirkom portreta obitelji Visković, marinističkih slika, kartografijom, oružjem, starom fotografijom, mobilijarom, primjerima arhivske građe…

Nazočnima se obratila i sama autorica monografije, povjesničarka umjetnosti mr. Marija Mihaliček: „Iako zbrinuta pod krovom palate Bujović, porodičnoj je ostavštini Viskovića uskraćeno pravo na postojanje prema uslovima po kojima je od privatnog postala javno dobro, da bude neodvojivi dio palate. Ova monografija je napisana u namjeri da bude odbrana od nasrtaja na memorije prošlosti i spomeničke vrijednosti arhitekture kompleksa Visković, ali više, moram priznati, i kao realna nada da se pokretna ostavština Viskovića sastavi sa palatom i udahne joj ponovo život koji zaslužuje, a na zadovoljstvo svih nas postane još jedna kulturna i turistička atrakcija primijenjena Perastu.“

Projekt je podržan od strane Ministarstva kulture Crne Gore.