Poslije duge i teške borbe sa opakom bolešću, u Beogradu je preminula dr Zlata Marjanović. Tužna vijest je potresla njenu porodicu, prijatelje, muzičare i akademsku zajednicu kojoj je pripadala.
Diplomirala je na Katedri za etnomuzikologiju Fakulteta muzičke umetnosti Univerziteta u Beogradu 1990. godine, gdje je i magistrirala sedam godina kasnije sa radom Vokalna muzička tradicija Boke Kotorske. Na istom fakultetu je doktorirala 2013. sa temom Narodna muzika Boke Kotorske i Crnogorskog primorja pod mentorstvom dr Dimitrija Golemovića. Od početka studija se bavila istraživanjima tradicionalnog pjevanja, sviranja i izučavala vokalnu i vokalno instrumentalnu tradiciju u Crnoj Gori i Srbiji. Predano se bavila istorijskim istraživanjima kroz izvore u etnomuzikologji i primjenjenoj etnomuzikologiji, prateći razvoj tradicionalnog izvođenja do savremenog etno zvuka u okviru kulturnog naslijeđa Boke Kotorske, Grblja, Paštrovića, Cetinja...
Objavila je pet autorskih knjiga: Vokalna muzička tradicija Boke Kotorske (1998), Narodne pesme Crne Gore po tonskim zapisima i odabranima beleškama Nikole Hercigonje (2002), Narodna muzika Grblja (2005), Primorju na veliko znamenje: odabrani radovi o muzičkoj tradiciji Boke Kotorske, Grblja, Budve, Maina, Pobora Brajića, Paštrovića i Spiča 2005-2015 (2016) i Kora'ljica srebrom zakovana-poj od Budve i Ljute po rukopisu Mijata Sabljara iz 1854 (2020). Autor je brojnih naučnih i stručnih radova koje je objavljivala u časopisima, zbornicima i monografijama u Srbiji, Crnoj Gori, BiH, Mađarskoj, Litvaniji, Austriji i Sjedinjenim Američkim Državama.
Zlata Marjanović je zadužila crnogorsku kulturnu i muzičku javnost upornim i predanim radom kroz istraživanja na polju etnomuzikologije. Svoj entuzijazam, elan i posvećenost znala je nenametljivo prenjeti na svoje brojne kolege i saradnike. Krasila je mladalačka energija, znanje i stručnost. Predanost u prenošenju znanja ogledala se i u radu sa mladim klapama, te se njenom zaslugom kao idejnim pokretačem formirala dječija klapa Primorkinje iz Budve. Sa Međunarodnim festivalom klapa u Perastu sarađivala je u kontinuitetu na više značajnih projekata. Bila je članica Stručnog žirija Festivala. Sa dr Jakšom Primorcem priredila je za štampu zapise Ludvika Kube Pjesme dalmatske iz Boke Ludvika Kube 1907, a kao autor posvetila jedan od brojeva almanaha Lirica sa temom Uspomene iz Perasta 1896. god. - Dionisio de Sarno San Giorgio (2016).
Sigurni smo da je cjelokupno etnomuzikološko djelo dr Zlate Marjanović zaslužilo vrednovanje koje će ukupna kulturna javnost pamtiti, cijeniti i poštovati. Njeno ime ostaće upisano u istoriju crnogorske muzičke tradicije i u srcima brojnih poštovalaca, što je i svojstveno ljudima koji svojim likom i djelima ostaju zauvijek u našim srcima.
Dragoj Zlati, Međunarodni festival klapa ostat će trajno zahvalan za saradnju i unaprijeđenje klapskog pjevanja. Imajući Zlatu ne kao poslovnog partnera, već kao prijatelja, treba naglasiti da je u njenom samo naizgled krhkom biću ležala prava riznica znanja koja se uvijek sa emocijom iskazivala i otkrivala škrnju neprocijenjivog blaga. I pored njenog vječitog straha da će nešto izostaviti, da neće sve uspijeti iskazati, s težnjom da „još nešto“ ima da objasni, pojasni, ona bi nam još mnogo toga i imala za reći i nesebično podijeliti. Njena toplina će ostati zauvijek upletena u čarobne niti klapske pjesme koja će se nastaviti širiti etrom, kao i sjećanje na njen osmijeh, radost i razdraganost pred naučnim izazovima i kolektivnim uspijehom.
NVO MEĐUNARODNI FESTIVAL KLAPA PERAST
Foto: Radio Kotor