175. obljetnica Matice Hrvatske, u organizaciji Ogranka Matice hrvatske u Kotoru, održana je sinoć u crkvi Sv. Duha u Kotoru.

Nakon glazbene izvedbe prof. Angele Mijušković,na flauti i prof. Andree Živković nazočnima se obratila predsjednica Ogranka matice hrvatske u Boki mr. sc. Marija Mihaliček: „Želim da podsjetim da je Matica hrvatska, kao baštinik Matice ilirske u Boki kotorskoj, bila prisutna u prošlosti prijenosima njenih prvaka koji su tijekom 19. stoljeća pohodili Boku, kao Ljudevit Gaj, Ivan Trnski, Ivan Kukuljević Sakcinski, Mavro Broz i ostvarivali veze sa bokeškim intelektualcima u vrijeme ilirskog preporoda. Među Bokeljima, koji su bili članovi Matice, spomenut ću samo dva imena – Mihovila Florija, svećenika, slikara i pjesnika s Prčanja, i Peraštanina don Srećka Vulovića, profesora i povjesničara kotorske Gimnazije. Značajnu ulogu za širenje hrvatske nacionalne svijesti su imale ondašnje publikacije i časopisi Matice hrvatske. Bokeljske privatne biblioteke bile su ispunjene knjigama Matičinih izdanja. Nastojat ćemo,vjerujem, potaknuti ovdašnje mlade istraživače na nova otkrića i naučno vrednovanje uloge Matice hrvatske u prošlosti Boke kotorske“.

Veleposlanik Republike Hrvatske u Crnoj Gori Veselko Grubišić, koji je i sam član Matice hrvatske, kazao je da, dok je boravio u Londonu i radio magisterij u tajništvu Komonvelta uočio je izdanja Matice hrvatske, na što je izuzetno bio ponosan. Veleposlanik Grubišić je čestitao djelatnicima Matice na tako predanom i vrijednom radu.

Predsjednica Ogranka Matice hrvatske u Dubrovniku Slavica Stojan kazala je da je iza njih veoma uspješna godina. „Upisali smo 43 nova člana u već poprilično ostarjelu Maticu hrvatsku. To je donijelo, i nadam se da će donijeti, obilate plodove u sljedećem radu. Smatram da je mladost ono što donosi energiju, vedrinu, nove ideje. Bez toga, ovaj sav naš dragovoljni i dobar rad u Matici hrvatskoj gubi svaki smisao te želim i vama da s ovim početkom nastavite dalje s novim, mladim ljudima.“

Na temu „Matica Hrvatska -175. godina povjerenja u kulturu“ govorio je akademik Stjepan Damjanović: „Ne smijemo nikad smetnuti s uma da je Matica hrvatska kulturna ustanova, koja je od svojih 175. godina, gotovo 150 bila najvažnija kulturna ustanova naroda koji nije imao punu državnost, pa je ona zato na sebe preuzimala zadaće, koje u redovnim prilikama kulturnoj ustanovi ne pripadaju. Matica je, to smo prethodnih mjeseci često isticali, kao nijedna druga ustanova u Hrvatskoj, širila uvjerenje da je kultura ne samo potrebna nego i moćna, a osobito je širila ljubav prema knjizi, prema knjizi hrvatskoj i prema knjizi uopće“.  On je naglasio da ona nije bila samo izdavač  te da je cilj njene djelatnosti jačanje hrvatske narodne posebnosti.

„Dvadesetak odjela Matičine središnjice koji djeluju danas, nisu skupine dobro plaćenih profesionalaca, nego skupine matičara i prijatelja Matice okupljenih oko problema koji ih zanimaju i koji sa svojim poslom ne primaju nikakvu naknadu. Nitko od predsjednika 130 Matičinih ogranaka u zemlji i svijetu nikada nije primio nijednu kunu za svoj rad. A ipak su ti odjeli i ti ogranci čudesno živa mreža snažnih kulturnih stjecišta, bez kojih bi karta hrvatske kulture, bez sumnje, bila bitno siromašnija“, istakao je akademik Damjanović.

Generalni tajnik Matice hrvatske Zorislav Lukić približio nam je temu „Matica Hrvatska danas“, gdje se osvrnuo na široku djelatnost Matice, njezine projekte i realizirane aktivnosti, kao što su objava kompletnog prijevoda svih djela Williama Shakespearea; likovni i glazbeni događaji koji se odvijaju u okviru Matice, suradnja sa znanstvenicima, promocija suvremenih hrvatskih književnika, programi za mlade i mnoštvo drugih aktivnosti. Zorislav Lukić je izrazio zadovoljstvo što je ogranak Matice hrvatske osnovan i u Kotoru. „U nakladničkoj djelatnosti u izdavaštvu naših knjiga posebno se ističu nekoliko velikih projekata, a najvažniji i najveći među njima je Biblioteka stoljeća hrvatske književnosti. To je biblioteka osnova 1993. godine; pokrenuo ju je i dugo vodio pokojni akademik Vlatko Pavletić, a njezina je osnovna svrha i misija objaviti najvažnija djela hrvatske književnosti od samog početka naše književnosti pa do današnjeg vremena. Predviđeno je da će se objaviti oko 300 svezaka, a do današnjeg dana mi smo objavili 143 naslova“, naglasio je Lukić.

U glazbenom dijelu programa nastupila je učenica I. razreda srednje škole Noemi Peričić na violini ( klase prof. Mileve Krivokapić)  iz Muzičke škole “Vida Matjan”  Kotor .