U zloslutne i tajanstvene mreže čovjek često može  upasti  tijekom života. Baš onako kako su spletene ribarske mreže od ukrštenih niti, tako čovjek može da se uplete u neke nepovoljne životne situacije.

Mreža je predmet kojim se hvata divljač ili riba, a izlazak iz nje predstavlja pravo umijeće. Na našim prostorima mreža se upotrebljava prilikom ribanja; česta primorska scena kako na fotografijama tako i slikama prikazuje ribara koji sa obale ili barke zabacuje mrežu u more.

Prema religijskim vjerovanjima, đavo nosi mrežu u koju skuplja duše grešnika, dok njena negativna simbolika najvjerojatnije datira iz Starog Rima, kada su je u arenama koristili rimski gladijatori.

Na našim prostorima, najpoznatija je ribarska mreža, koju ribari bacaju nadajući se dobrom ulovu. U mitovima i bajkama u ribarskim mrežama hvatala su se stvarna i nestvarna bića; a jedno od najučestalijih je bila sirena. Stoga neke od najzanimljivijih filmskih scena, ili scena crtanog filma je kada ribari na kopno izvuku mrežu s nepoznatim, privlačnim bićem.

Slikari na našim prostorima su slikali svakodnevne, jednostavne scene: povratak ribara s ribanja, mreža prebačenih preko ramena (Anton Pean, „Ribari“). S obzirom da ljudima s primorja ribanje ne predstavlja rekreaciju, već način života, mnogi umjetnici ribare, barke, ali i prateću opremu, poput mreže koriste kao svoju inspiraciju, postavljajući ih kao centralni motiv na svojim djelima. Pean je svoj likovni opus posvetio primorskim motivima, i samim tim mreže su bile jedan od njegovih serija radova; predstavljene kao centralni motiv na njegovim slikama (poput slika „Mreže se suše“). Miljenko Sindik je također jedan od slikara koji su inspirirani morem i životom na moru, te je slikao neke od motiva vezanih za more i primorski način života (poput slike „Mreža“).

I danas mreže predstavljaju nepresušnu inspiraciju, kako slikarima, tako i brojnim fotografima, koji slikajući ribarske mreže na obližnjoj ponti ili barci, dočaravaju duh mediteranskog života. Gotovo nijedna muzejska postavka koja je tematski vezana za ribolov ili lokalni način života, ne može, a da ne sadrži ribarsku mrežu. Danas  se ribarska mreža često koristi i u enterijeru.

S druge strane, postoje opasnije i popularnije mreže. Opasnom se smatra paukova mreža koju plete, čini se do beskonačnosti, a služi za hvatanje insekata kojima se hrani i osigurava sebi egzistenciju. (Paukova) mreža simbolira klopku, u koju se često uhvate lakovjerni i naivni.

Dok su najpopularnije mreže, društvene mreže preko kojih smo svi povezani. Baš kao što ribari i pauci imaju svoju mrežu, tako i u virtualnom svijetu postoji mreža, koja obuhvata sve ljude koji žele da joj se pridruže. Upravo putem društvenih mreža, ljudi komuniciraju, dijele svoje živote; fotografije, video zapise, muziku, ali i svoje misli, stavove... Ova vrsta mreže sa sobom nosi negativne i pozitivne strane, međutim i pored toga što može biti „mač sa dvije oštrice“ društvene mreže svakim danom dobivaju sve više korisnika kako mlađe tako i starije generacije.

„Iz ugla psihoanalize, mreža pre predstavlja skup svih kompleksa i nesavladanih inhibicija.“[1]  Mreža simbolizira lukavstvo i pamet, ali i naivnost onoga tko se u nju uhvati. Ribar kada zabaci mrežu u more, nikada ne zna što će izvući i upravo zbog toga simbolizira ( sretni/nesretni ) slučaj.

Po uzoru na fizički model i u psihičkom smislu mreža predstavlja splet nepredviđenih okolnosti čije rješavanje može stvoriti osjećaj zarobljenosti i nelagode.

Izvori:

Larousse - Mali rečnik simbola, Nanon Garden - Rober Olorenšo - Žan Garden - Olivije Klajn, Laguna, Beograd, 2011.