Profesor turizma iz Kotora, prof.dr. Ivo Županović gost je osmog izdanja “Lica turizma”. Ključno područje njegove ekspertize je strategijski destinacijski menadžment, te yield menadžment u turističkoj industriji. Redovito sudjeluje na turizmološkim konferencijama i skupovima, objavio je značajan broj znanstvenih i stručnih radova, te dva udžbenika.

Razvoj turizma Crne Gore koncipiran je, između ostaloga, na klasterizaciji. U kojoj mjeri bi, primjerice, turistički klaster Boke kotorske utjecao na konkurentnost same destinacije?

Prije svega treba reći da Strategija razvoja turizma Crne Gore do 2020. godine generira ustrojstvo crnogorskog turističkog proizvoda u obliku klastera. Mislim da je klasterska organizacijska struktura optimalna za dalje unaprjeđenje crnogorskog turističkog proizvoda na makronivou, jer se ukrupnjavanjem turističke ponude dolazi do značajno jače pozicije na ukupnom turističkom tržištu.

Kada je u pitanju klaster Boka Kotorska, mislim da bi njegovim formiranjem značajno bio ojačan turistički proizvod, jer bi se generirala integralna, a ne partikularna ponuda koja bi objedinjavala područja kulturnog, kruzing i nautičkog turizma, ali i zdravstvenog turizma.

Kao bivši profesionalni sportaš, prepoznajete važnost i značaj razvoja sportskog turizma. Što je potrebno da bi se razvila ova vrsta turizma u Kotoru?

Da bi se razvio ovaj oblik ponude, potrebno je unaprjeđenje dva elementa:

Prvo, signifikantno poboljšanje smještajnih kapaciteta, prvenstveno u osnovnom smještajnom domenu, dominantno u hotelskom smještaju. Suštinski, to je planskim dokumentima već omogućeno i taj broj kreveta od 360 do 400 u potpunosti bi riješio problem smještaja. To bi ujedno omogućilo i razvoj nekih drugih oblika turizma, gdje su zastupljeni gosti sa najvećim diskrecijskim dohotkom, kao što je kongresni turizam.

Drugo, unaprjeđenje infrastrukture sportskih objekata, gdje bi se isti doveli na razinu koju bi garantiralo održavanje sportskih događaja na međunarodnom nivou, tu prije svega mislim na zatvoreni bazen. Trebalo bi razmisliti i o osnivanju institucije koja bi upravljala svim sportskim objektima na razini općine.

Pored toga ili uporedo sa navedenim, trebalo bi raditi i na izgradnji i profiliranju imidža Kotora kao destinacije sportskog turizma, gdje bi, recimo, trebalo iskoristiti uspjehe vaterpolista na reprezentativnom i klupskom nivou.

Koji su gorući problemi s kojima se crnogorski turizam susreće?

Po meni, prioritetan fokus treba biti na unaprjeđenju smještajne infrastrukture, odnosno povećanju broja kreveta u hotelskom smještaju, ali i konverziji i boljem organizovanju privatnog smještaja.

Kada je konverzija privatnog smještaja u pitanju, tu prije svega mislim na model kondo hotela, a kada je u pitanju bolja organizacija privatnog smještaja, tu prije svega mislim na model difuznih i integralnih hotela, koji je već dobrano zastupljen u Hrvatskoj.

Također, mora se značajno poboljšati inventarizacija smještajnih kapaciteta, i tu bih također apostrofirao rješenje koje je implementirano u Hrvatskoj, odnosno e-visitor model aplikacije.

Prometna pristupačnost, pogotovo kada je riječ o cestovnom prometu također mora biti značajno unaprjeđena, tu prije svega mislim na Jadransku magistralu, i u tom kontekstu su i napori Vlade da se formira bulevar od Tivta do Budve, što je prvenstveno bitno zbog protoka turista sa tivatskog aerodroma.

Turizam je gospodarska grana širokog spektra. Da li iz rada sa studentima osluškujete u kojem području se studenti vide nakon završetka školovanja? Da li je to hotelijerstvo, nautički turizam, agencijsko poslovanje, javni sektor…?

Mislim da je ovdje potrebna snažnija konekcija turističke privrede, predstavnika tržišta rada i samih visokoobrazovnih institucija.

Naime, treba jasno profilirati koji su kadrovi potrebni turističkoj privredi, kada je u pitanju edukacija na nivou visokog obrazovanja u turizmu, jer često poslodavci imaju pogrešnu percepciju pa od samih fakulteta traže kadrove sa znanjima na operativnom nivou, za što fakulteti nisu zaduženi, već srednje stručne škole. Visokoobrazovne institucije moraju pružiti znanja koja su aplikabilna na srednjem i višem menadžerskom nivou.

Mislim da studenti na fakultetima na kojima predajem dobivaju adekvatno znanje iz svih navedenih područja, s tim što prolaze i obaveznu praksu u ovim oblastima.

Što mislite o ideji umrežavanja visokoškolskih ustanova iz turizma na području regiona? Da li bi umrežavanje potaklo neke nove projekte, ideje, kontakte?

Pa, ako se misli na određenu asocijaciju fakulteta iz raznih zemalja regiona, snažno podržavam tu ideju i sigurno bi omogućilo jaču sinergiju kadrova i kvalitetnije involviranje istih po pitanju projekata.

I za kraj jedno sportsko-turističko pitanje. Budući da je nogometna reprezentacija Hrvatske napravila značajan rezultat na Svjetskom prvenstvu u Rusiji, na koji način će to utjecati na hrvatski turizam i na pozicioniranje Hrvatske kao turističke destinacije na novim tržištima?

Prije svega, želio bih čestitati nogometašima i stručnom štabu Hrvatske na nevjerovatnom uspjehu. Sigurno da će to dramatično, u pozitivnom smislu, utjecati na pozicioniranje Hrvatske kao turističke destinacije.

U tom smislu, želio bih da pohvalim i rad Hrvatske turističke zajednice, koja je  kreirala spot u kontekstu promoviranja Hrvatske kao turističke destinacije, premijerno prikazan još u desetom mjesecu prošle godine, tijekom World Travel Market-a u kojem dominantnu ulogu pored kulturnih djelatnika i košarkaša, upravo igraju i nogometaši. Posmatrajući sa današnjeg aspekta, bio je to vizionarski projekat.