Najnoviji svezak časopisa Dubrovnik 2-3/2018., u organizaciji Ogranka Matice hrvatske u Dubrovniku, predstavljen je jučer u Galeriji solidarnosti u Kotoru. Spomenuti broj časopisa posvećen je Publiju Ovidiju Nazonu, odnosno 2000. godišnjici smrti ovog velikog rimskog pjesnika koji je u velikoj mjeri inspirirao hrvatsku književnost od njezinih humanističkih početaka do današnjeg dana. Na početku večeri nazočne je pozdravila predsjednica Ogranka Matice hrvatske u Boki kotorskoj Marija Mihaliček.
Predsjednica Ogranka Slavica Stojan osvrnula se na tužan događaj, koji se zbio u srpnju, kada je preminuo upravitelj Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku te nam je predstavila njegovo djelovanje i vrijedna izdanja koja je ostavio iza sebe. U okviru večeri, predstavljena su izdanja Zavoda, kao što su knjiga „Djeca milosrđa“, autorice Rine Kralj Bassard, knjiga „Dubrovački brodovlasnik Federiko Glavić“ , autorice Aide Cvjetković, kao i monografija o kolendavanju, autorice Jelene Obradović Mojaš.
Slavica Stojan istakla je da je ovaj broj časopisa Dubrovnik tiskan u crvenoj boji, jer je Publo Ovidije nazvan pjesnik ljubavi. „Nastojali smo da taj temat bude raznolik; tu je nekoliko autora sudjelovalo i sa radovima o Nazonu i prepjevima njegovih pjesama. Te su pjesme vrlo zanimljive suvremenom čitatelju; čini se kao da je Nazon bio naš suvremenik. Te ljubavne pjesme su prožete moćnom erotikom“, objasnila je ona te istakla da je Publo Ovidije, za razliku od mnogih pjesnika, napisao autobiografiju, pa se o njemu i njegovim djelima mnogo toga zna.
O časopisu Dubrovnik, koji izlazi od 1955. godine, govorio je i Davor Mojaš: „Okupljajući eminentna imena hrvatske znanosti, autora važne prijenosa hrvatske književnosti, ali i afirmirajući nova imena iz kruga dubrovačke kulturne suvremenosti. Dubrovnik je ostao jedan od prepoznatljivih i preporučujućih sastavnica i konstantni dubrovačke izdavačke umjetničke i kulturne scene. Izdavačkim konceptom, uređivačkom politikom, izborom tema i suradnika, godinama je s posebnim senzibilitetom bilježio, pratio i afirmirao Dubrovnik u svim dijelovima njegove povijesne baštine i suvremenih recepcija njegove obavezujuće posebnosti. U novijom kronologiji hrvatske časopisne zbilje, izdvojeno mjesto ima tematsko izdanje časopisa Dubrovnik u ratu, koji ostaje relevantno svjedočanstvo i dokument Domovinskog rata, posebice u Dubrovniku i na jugu Hrvatske. Brojni tematski brojevi časopisa znalački su i promišljeno otvarali najšire shvaćeno dubrovačku priču, kroz podsjećanja na velike pjesnike i zaslužne sinove Grada, važne događaje i obljetnice i slavljeničke povode“. On je nazočne upoznao s budućim temama koje će se naći u časopisu, kao što su obilježavanje 450. godina od rođenja Marina Getaldića, 100 godina od završetka Prvog svjetskog rata iz perspektive dubrovačke ratne zbilje i svakodnevice; također bit će riječi i o dubrovačkom bizantologu Anselmu Banduriju, pjesniku lliji Crijeviću, kao i o Vergiliju.
Večeri su, između ostalih, nazočili: konzul gerant Republike Hrvatske u Kotoru Marijan Klasić, ministrica u Vladi Crne Gore Marija Vučinović, izaslanik Veleposlanstva Republike Hrvatske u Podgorici Tomislav Pavković, poslanik u Skupštini Crne Gore Adrijan Vuksanović, predstavnik Konzulata RH u Kotoru Zdravko Nikolić, predsjednik Hrvatskog nacionalnog vijeća Crne Gore Zvonimir Deković.