U okviru serijala „Njegoš naš nasušni“, koji se održava povodom 170 godina od prvog publiciranja „Gorskog vijenca“, a kojeg organizira Društvo za očuvanje crnogorske duhovne baštine – DOB, jučer je u Multimedijalnoj dvorani KIC-a „Budo Tomović“ u Podgorici održano predavanje na temu „Njegoš i njegovo djelo u hrvatskom, političkom i književno-kulturnom kontekstu“. Izlagao je akademik prof. dr. Milorad Nikčević.

„Kulturna javnost Hrvatske je jako dobro znala ko je Njegoš. Ne samo po ovim publikacijama, nego Hrvatska je u periodu Njegoša pratila sva zbivanja koja su se ticala Crne Gore, kao male, nezaklonjene zemlje, na proplancima stalnih Osmanlijskih borbi, gdje se Crna Gora otimala premoćnoj turskoj sili. Na zemljopisnim kartama sve do Beča Otomansko carstvo osvaja, a u toj crvenoj boji Otomanskog carstva stoji samo jedna mala, svjetla, zelena tačka tih zemljovida – to je tačka Crne Gore. I ističe se kao simbol otpora i borbi prema turskoj sili. Tako da su Hrvati dobro znali, u vrijeme Njegoševo, što znači Crna Gora. Oni su znali za sve pohode, znali su za poharane manastire... Znali su o Gorskom vijencu, kako se Njegoš odnosi, preko vojvode Draška u Mlecima, gdje se osuđuje civilizacija latinskoga carstva, kako su Hrvati i dragi Dalmatinci sputani. Znali su, naročito preko čuvenog epa Smrt Smail-age Čengića Ivana Mažuranića – ko su Crnogorci. Hrvati su izuzetno cijenili Njegoševo književno djelo, a kasnije i Luču mikrokozma“, ističe akademik Nikčević. On kaže da se Njegoš često susretao sa zemljacima u manastiru Stanjevići i Podostrog, i s pravoslavcima i s katolicima: „Mnoge katoličke kuće u Kotoru, Prčnju i u drugim gradovima čuvaju relikvije iz doba Njegoša, naročito porodica Sbutega“. Akademik Nikčević je naglasio da je Njegoš rado dolazio u Boku kotorsku, te da je „najljepše riječi“ upućivao upravo katolicima s tog prostora, gdje se njegovalo veliko poštivanje s obje strane.

On je govorio i o političkoj situaciji u Hrvatskoj u tom razdoblju, naglasivši da je Njegoš izuzetno cijenio bana Josipa Jelačića i njegove pohode, te se njemu i čelnicima Hrvatske pokušavao „približiti“ pismima, gdje je nastojao da „sačuva“ katolike iz Boke kotorske da ne odu pod ponovnu dominaciju Mletačke republike. Pročitano je pismo koje je Njegoš uputio Dubrovčanima i Bokeljima, gdje, između ostalog kaže, da „budu srcem i dušom privrženi svojoj narodnosti i sasvim vjerni i poslušni Jelačiću“, jer će u suprotnom oni postati njihovi zakleti neprijatelji.

Predavanju su, između ostalih, nazočili: poslanik u Skupštini Adrijan Vuksanović, predsjednik Hrvatskog nacionalnog vijeća Crne Gore, kao i dr. Svjetlana Zeković, predsjednica NVO Zajednica Hrvata i prijatelja.

U audio zapisu poslušajte pismo koje je Njegoš uputio Dubrovčanima i Bokeljima.