Kako obnovom palače Mazarović i stvaranjem novih kulturnih i obrazovnih sadržaja Perast može postati grad života i zajedništva, a ne samo kulisa masovnog turizma
Nekada važan pomorski i trgovački centar, a danas mjesto s manje od 200 stanovnika, Perast živi od svoje baštine i snažno ovisi o turizmu. Upravo zato je od 26. do 30. rujna u Perastu i Kotoru održan Co-creation Lab, višednevni susret mještana, stručnjaka i partnera koji su zajedno promišljali kako grad sačuvati i razvijati.
U okviru projekta Perast: Mobilising Competences, koji traje do prosinca 2025. godine, stručnjaci iz područja urbanog razvoja i arhitekture, očuvanja kulturne baštine, pravnih znanosti i financiranja radili su na izradi tri strateška dokumenta: studije izvodljivosti, mapiranja prostora baštine i strategije obnove palače Mazarović. Ovi dokumenti dodatno su unaprijeđeni tijekom Co-creation Laba, kada su, uz stručnjake, razvijani i u konzultacijama s lokalnom zajednicom, relevantnim akterima i, prije svega, mještanima Perasta.
Razgovaralo se o tome kako Perast može oživjeti svoje prostore i tradiciju na način koji će služiti zajednici. Pokrenuta je inicijativa za obnovu i otvaranje palače Mazarović za javnost te za kreiranje kulturnih i obrazovnih programa, s ciljem da palača ne dobije samo novi izgled, već da postane mjesto dostupno svima – za koncerte, izložbe, radionice i okupljanja. Otvaranje vrta palače Mazarović bit će prvi korak. Vrt je zamišljen kao prostor s autohtonom hortikulturom, modularnim mobilijarom i malom pozornicom, dok će osvjetljenje palače simbolično označiti novo poglavlje u njezinoj priči.
„Akcenat je na palati Mazarović. Projekat neće samo promijeniti izgled palate, već će joj dati novu vrijednost i novi život. Omogućiće mještanima i posjetiocima da se okupljaju na kulturnim i društvenim događajima,“ rekla je Nikoleta Lindi, predsjednica Mjesne zajednice Perast.
Koordinator projekta, Đorđe Krivokapić, podsjetio je da se i prošlogodišnjim obilježavanjem 400 godina od Velike pohare Perasta otvorio razgovor o identitetu i otpornosti grada: „Svaka inicijativa koja se bavi baštinom i njenom zaštitom zahtjevna je i traži uključivanje različitih aktera.“
Arhitekt Branko Nikolić istaknuo je važnost dugoročnog pristupa i uključivanja zajednice: „Važni, koliko i sam grad, ako ne i važniji, su Peraštani, koji održavaju duh i tradiciju. Potrebno je da se oni mobilišu i da oni povedu ovu transformaciju, da grad postepeno i planski evoluira u skladu sa savremenim potrebama.“
Ipak, najviše se čuo glas samih Peraštana: „Mještani prije svega čekaju na javni prostor koji će biti dostupan svima. Perast je grad festivala, događaja i radionica, a ovim prostorom dobićemo dodatni sadržaj za sve,“
poručio je Andro Radulović iz Društva prijatelja grada Perasta.
Na kraju, susret je pokazao da zajedničkim djelovanjem civilnog i javnog sektora – odnosno mještana, organizacija i Općine Kotor – postoji nada i put naprijed za Perast. Umjesto da grad ostane samo kulisa turizma, stvara se prostor za trajna rješenja: otvorena palača, novi programi i život zajednice u srcu grada . „Vratili ste mi nadu!“ , rekla je prof. Tina Braić Ugrinić, predsjednica NVO „Međunarodni festival klapa Perast“, osvrćući se na sve što projekt može donijeti Perastu.
Co-creation Lab održan je u sklopu projekta „Perast: Mobilising Competences“. Partneri na projektu su SHARE Fondacija, Općina Kotor i Fondacija Don Branko Sbutega, a inicijativu podržava UNESCO kroz projekt Kultura i kreativnost za Zapadni Balkan (CC4WBs), koji financira Europska unija.