Na Forumu hrvatskih manjina, održanom 29.11., u Zagrebu, u organizaciji Hrvatske matice iseljenika, sudjelovalo je više od 30 sudionika iz sedam zemalja, koji su izlagali teme vezane za iskustvo identiteta i njegovu povijesnu ukorijenjenost u zajednicama hrvatske nacionalne manjine.
Uvodno predavanje održao je dr. sci. Stjepan Blažetin s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Pečuhu. Skup su pozdravili u ime ravnatelja Hrvatske matice iseljenika dr. sci. Ivan Tepeš, u ime predsjednika Vlade Republike Hrvatske dr. sci. Milan Bošnjak i u ime predsjednice Republike Hrvatske dr. sci. Vladimir Lončarević.
Predstavnici hrvatske nacionalne manjine iz Crne Gore bili su: Zvonimir Deković, predsjednik Hrvatskog nacionalnog vijeća Crne Gore; Svjetlana Zeković, predsjednica Zajednice Hrvata i prijatelja Crne Gore, kao i Miroslav Franović, član Predsjedništva Hrvatske građanske inicijative. Deković je izlagao na temu „Kako je Boka ušla u sastav Crne Gore 1945. godine“, dok je gospodin Franović govorio na temu „Dobrotska skupština 1813.“, a gospođa Zeković izlagala na temu „Kako Hrvati, članovi ZHP-CG, doživljavaju svoju povijest i identitet i kako vide budućnost Republike Hrvatske“.
Tako su u izlaganju gospodina Dekovića prisutni bili u prilici čuti o povijesnom datumu za Boku kotorsku i Crnu Goru - 8.travnja, jer je ovog dana 1945. godine na sjednici plenuma Narodno-oslobodilačkoga odbora Sreza Boke u Kotoru donesena odluka da se Boka pripoji Crnoj Gori. U svom izlaganju, osvrnuo se na neke povijesne činjenice i prisjetio se kako je tekla sjednica NOO Sreza Boke kotorske, tko je bio nazočan na njoj i kakav je bio Dnevni red. „Neprijateljima su smatrani svi oni koji su se zalagali nakon kapitulacije Italije rujna1943. godine da Boka ostane u sastavu Hrvatske gdje pripada kroz svoj etnički, duhovni, ali i do tada državno-pravni okvir (skoro 400 godina Venecijanske i 120 godina Austrijske uprave. Kraljevina Dalmacija sa glavnim gradom Zadrom bila je državno-pravni okvir Boke kotorske u čijem su Saboru Bokelji imali svoje zastupnike) i gdje je ne možemo izdvojiti iz geografskog, kulturološkog, arhitektonsko-graditeljskog i povijesnog pripadanja“. Deković je istakao utjecaj glasovanja i donošenja tadašnje odluke: „Poslije glasovanja donesena je odluka: Plenum Narodno-oslobodilačkog odbora Sreza Boke na svojoj sjednici održanoj 8.travnja 1945. godine u Kotoru se izjasnio da se Boka pripoji federalnoj jedinici Crne Gore smatrajući da je tumač želje naroda Boke. Prema ovoj odluci većina prisutnih, njih dvadeset jedan (21) nasuprot jedanaest (11), bilo je mišljenja da se ova odluka donese na ovoj sjednici. Ostali su izjavili da se donošenje odluke odgodi smatrajući da je ovo u interesu same odluke s obzirom na njezin povijesni značaj. Ipak, odluka je donesena na ovoj sjednici jer je većina bila – za“.
Na kraju izlaganja, zaključio je da su danas Hrvati lojalni građani Crne Gore, koji imaju shodno korištenjem pozitivnih crnogorskih zakonskih mogućnosti svoje predstavnike u zakonodavnoj, i izvršnoj vlasti Crne Gore na svim razinama u državi.
Gospodin Franović se sa svojom temom osvrnuo na ujedinjene Boke i Crne Gore 1813. godine, koje je trajalo samo nekoliko mjeseci, dok se gospođa Zeković osvrnula na brojne aktivnosti Udruge čija je predsjednica, kao i na dobru suradnju s matičnom državom, kao i sa državom Crnom Gorom. Također je najavila i buduće aktivnosti i projekte Zajednice Hrvata i prijatelja Crne Gore.
Zaključci 25. Foruma hrvatskih manjina s temom „Povijest i identitet hrvatskih manjinskih zajednica“ su:
-Potrebna je veća integracija hrvatske nacionalne povijesti i povijesti hrvatskih manjinskih zajednica u kurikulume nastave povijesti u državama u kojima hrvatske manjinske zajednice žive.
-Potrebno je posvetiti veću pozornost temama iz suvremene povijesti u nastavi povijesti hrvatskih manjinskih zajednica uzimajući u obzir i kontekst lokalnih iskustava.
-Potrebno je integrirati sadržaje iz povijesti i kulture hrvatskih manjinskih zajednice u nastavni kurikulum u Republici Hrvatskoj.
-Potrebno je u većoj mjeri istaknuti doprinos pripadnika hrvatskih manjinskih zajednica razvoju znanosti, politike i društva u Republici Hrvatskoj.
-Kultura i povijest hrvatskih manjinskih zajednica sastavni su dio jedinstvene hrvatske kulture i povijesti što je potrebno posebno osvješćivati i promicati.
Značajno je istaći koliko je bitno prisustvovati Forumu manjina, razmijeniti iskustva i probleme s kojima se susreću hrvatske nacionalne manjine izvan granica matične države te raditi na unaprjeđenju položaja spomenute manjine u državi u kojoj žive.