Pripadnici povijesne postrojbe „Kliški uskoci“ s ravnateljem JU "Radimlja" - Stolac Antom Vujnovićem posjetili su prostorije Hrvatskog nacionalnog vijeća Crne Gore u Donjoj Lastvi i tom prigodom se susreli s predsjednikom Vijeća Zvonimirom Dekovićem, kao i s Ljerkom Sindik, dopredsjednicom HNV-a. Povod posjeta bilo je zajedničko apliciranje prema Europskim prekograničnim projektima. Naime, priprema se zajednički projekt, čiji će nositelji biti „Kliški uskoci“, a partneri povijesna udruga iz Stolca, kao i HNV.
Domaćini su gostima predstavili aktivnosti Vijeća, programe i realizirane projekte, a razgovaralo se i o položaju Hrvata u Crnoj Gori i Bokeljskoj mornarici. Gosti su domaćinima predstavili svoje udruge, a na kraju su razmijenjeni i prigodni darovi.
O „Kliškim uskocima“
Krajem 15. i početkom 16. st. Turci u svojim prvim provalama prema zapadu ostavljaju spaljenu zemlju. Muškarce ubijaju, žene siluju, a djecu odvode u ropstvo. Iz redova tog stanovništva novače se Uskoci. Zavjetuju se da će se vratiti na rodna ognjišta i osvećivati Turcima svugdje i u svakoj prilici. Tu zakletvu prenose na svoj naraštaj. Njima se pridružuju i Hrvati sa obale koji bježe od okrutnosti i okova sa venecijanskih galija. Klis, kao grad i utvrda postaje mjesto življenja i borbe tih ljudi. On doslovno postaje uskočko gnijezdo! Klisom u to vrijeme zapovijeda Petar Kružić. Kružić je bio kapetan, te knez Klisa i Senja, druge uskočke utvrde na Jadranu. Iako nije bio pripadnik visokog plemstva, naslov kneza dobiva zbog iznimnih zasluga u borbi protiv Turaka. Padom Bosne Turci napreduju prema obali. Dolaze do Klisa koji zaustavlja njihovo daljnje prodiranje prema zapadu. Kružić i uskoci odolijevaju turskoj sili tokom više od dva desetljeća neprestanih opsada i krvavih bitki. Naposljetku, 12. ožujka 1537. god. nakon pogibije Petra Kružića i mnogih branitelja, Turci zauzimaju Klis. Oni Uskoci koji nisu poginuli povukli su se u Senj gdje su uzeti u carsku (Austrijsku) službu kao plaćenici. Uskoci su prvenstveno ratovali na kopnu, ali ubrzo spoznaju prednosti pomorskih akcija protiv Turaka, te nabavljaju brodove i započinju s borbom na moru. U svojim su pohodima često prelazili preko mletačkog teritorija, ali Venecija se nije bunila jer je uskočka aktivnost išla na ruku i samoj Veneciji. Nakon mletačko-turskog mira 1540. godine to se promijenilo. Veneciji uskočka protuturska aktivnost više nije išla na ruku, jer su bili prisiljeni štititi turske i druge brodove koji su prevozili tursku robu od uskočkih napada. I uz tu zaštitu napadi su se nastavili, te je sultan Sulejman zaprijetio da će poslati svoju flotu da uvede red u Jadranu. Kako bi to spriječila Venecija je počela progoniti uskoke, a 1557. god. blokiraju i najvažniju uskočku utvrdu Senj. Tijekom Ciparskog rata (1570.-1573.) Venecija opet podržava uskoke, da bi im po potpisivanju mira s Turcima opet počela braniti gusarenje. Uskoci su nastavili svoje aktivnosti protiv Turaka. Mletački brodovi počeli su prevoziti tursku robu, pa su uskocima postali legitimna meta. Mali uskočki brodovi među kanalima i otocima istočne obale Jadrana uspješno su napadali i pljačkali velike mletačke galije. Mletačke galije su potom dobile naputak da zarobljene uskoke vješaju ili iskoriste kao galijote. To je dovelo do „Uskočkog rata“ između Austrije i Venecije (1615.-1617). Rat je završio mirom u Madridu. Po uvjetima mira Austrija se obvezala iseliti uskoke iz Senja, što su i učinili. Uskoci su preseljeni na područja Karlovca te na Kupu, gdje je već od 1524. živio jedan dio uskoka u Žumberku. Time su konačno za Veneciju nestala organizirana uskočka djelovanja.
O JU „Radimlja“ Stolac
Javna ustanova za razvoj turizma i zaštitu kulturno-povijesnog i prirodnog naslijeđa "Radimlja“ Stolac je općinska turistička organizacija, a osnovana je radi stvaranja i promicanja identiteta i turističkih potencijala na razini općine, planiranja i provedbe zajedničke strategije njegove promocije, predlaganja i izvedbe promidžbenih aktivnosti u zemlji i inozemstvu od zajedničkog interesa za sve subjekte u turizmu, te podizanja razine kvalitete cjelokupne turističke ponude općine Stolac.
Ustanova će svoje djelatnosti proširiti na zaštitu i očuvanje bogatog kulturno-povijesnog i prirodnog naslijeđa.
Najznačajnije djelatnosti ustanove odnose se na:
- izradu analiza, informacija i drugih stručnih materijala o stanju turističkih potencijala općine, kulturno-povijesnog i prirodnog naslijeđa za potrebe nadležnih organa, radi provođenja postupaka zaštite, očuvanja, restauracije i revitalizacije,
- pripremu programa za aktivnosti na prezentaciji kulturno-povijesnog i prirodnog naslijeđa,
- evidentiranje, sređivanje i obradu podataka o svim mjerama i aktivnostima na zaštiti i restauraciji kulturno-povijesnog i prirodnog naslijeđa,
- izradu odgovarajućih planova i programa za obučavanje i osposobljavanje građana o njihovom odnosu u očuvanju i zaštitu kulturno-povijesnih i prirodnih dobara i zaštiti čovjekove okoline,
- izradu analiza, informacija i drugih stručnih materijala o stanju turističkih potencijala općine,
- pripremu programa za aktivnosti na prezentaciji i promociji turističkih potencijala općine,
- poticanje, unapređenje i promoviranje izvornih vrijednosti općine Stolac (tradicija, običaji, etnološko blago i dr. ) kao turističkog područja,
- objedinjavanje i valorizacija sveukupne turističke ponude općine Stolac.
Ustanova će biti pokretačka snaga putem koje će se objediniti cjelokupna turistička ponuda općine u jedinstven turistički proizvod i prezentirati na turističko tržište Bosne i Hercegovine i šire regije.