Iz „Boka Grupa" koja u Tivtu na preko 786 tisuća četvornih metara zakupljenog zemljišta u blizini zračne luke razvija projekat šampionskog golf-igrališta sa 18 rupa, uvjereni su da će prestići svoje glavne konkurente iz „Orascoma", te da će prije projekta Luštica Bay, biti u stanju da golferima pruže mogućnost igranja na prvom golf-terenu u Crnoj Gori.
„Iz prostih tehničkih razloga, uključujući lokaciju i topografiju, veoma je moguće da će obližnjem terenu na Luštici biti potrebno dvostruko više vremena da se izgradi, a koštaće značajno više zbog konstruktivnih izazova sa kojima mi nismo suočeni. Bivši "Montepranzo-Bokaprodukt" vinograd u Tivtu nudi gotovo savršenu topografiju i poziciju za izgradnju golf terena, što znači da su sreća i vrijeme na našoj strani. Pitanje je, dakle, čiste logistike, jednako koliko i namjere, što znači da je sigurno da će ovaj teren biti prvi završen."- kazao je menadžer marketinga i prodaje u "Boka Grupi" Predrag Sekulić. Na pitanje zašto stalno u javnom nastupima o svom projektu govore kao o "prvom golf igralištu u Crnoj Gori" kada je "Orascom" na Luštici prije njih ušao u realzaciju sličnog projekat na preko milion kvadrata površine, Sekulić je kazao da će "Boka Group" uspjeti da svoj projekat nazvan "Royal Monteneggro Golf & Country Club" (RMGCC) završi prije "Orascoma" i da su pripremni radovi već krenuli.
"Što više terena za golf bude izgrađeno u Crnoj Gori, tim bolje za golf kao sport. Naše kolege na Luštici kreiraju fantastičan objekat i mi želimo da vidimo otvaranje istog u najskorijem mogućem roku, zarad maksimalne dobrobiti golfa u Crnoj Gori. Što se nas tiče, što prije otvore, tim bolje."- istakao je Sekulić dodajući da uskoro kreću prvi radovi na raščišćavanju lokacije nekadašnjeg vinograda i poljoprivrednog dobra u blizini tivatske zračne luke. Prvo će se ukloniti betonski stubovi i čelična žica koji su nekada korišteni za vinograd, a "Boka Gropu" namjerava da reciklira što je moguće više tog i materijala od preostalih objekata nekadašnjeg poljoprivrednog dobra – zgrada i staklenika.
Na pitanje zašto su se opredijelili da u Crnoj Gori koja je država republikanskog uredjenja svoj projekat nazovu pridjevom "royal" – kraljevski, te kao promotere golf igrališta u Tivtu angažuju članove kraljevske i carske crnogorske i ruske obitelji, iz "Boka Grupe" ističu da je njihov pokrovitelj, "princ Dimitrij Romanov praunuk crnogorskog Kralja Nikole I i unuk velike knjeginje Milice (rođene Petrović Njegoš) koja je u Crnoj Gori predstavila prvo vježbalište za gof 1906. godine."
"Stoga je simbolično i, u isto vrijeme, razumljivo da njen unuk nastavi i, na neki način, nakon 107 godina, ponovo predstavi golf našoj zemlji, kao živa spona sa osnivačem golfa, koje se veoma dobro sjeća iz djetinjstva."- smatraju u "Boka Grupi" i objašnjavaju da je imajući u vidu takvog pokrovitelja, logično da u imenu svog projekta imaju i pridjev "kraljevski".
Inače, prostor na kojem "Boka Grupa" sada gradi golf teren prije 107 godina nije bio u Crnoj Gori, već u Austro-Ugarskoj, a niti jedan Petrović niti Romanov ovdje nisu nikada igrali golf. Iz kompanije na čijem je čelu Džon Gvozdenović Kenedi su na pitanje što podrazumijevaju pod terminom "crnogorski nacionalni golf teren" a koji Gvozdenović-Kenedi često koristi, objasnili da "nacionalni teren, poput nacionalnog stadiona, nema drugih konotacija sem te, da se radi o terenu na kome se održavaju nacionalni i međunarodni događaji."
U Crnoj Gori kao multietničkoj državi inače, nema nikakvih "nacionalnih sportskih terena", niti se se u njoj barem do sada, održavali "nacionalni dogadjaji".
"CRNOGORSKI NACIONALNI GOLF" NA ZEMLJI HRVATA ?
Iz "Boka Grupe" su kazali i da oni nemaju nikavu obavezu prema pravim vlasnicima zemljišta u kompleksu bivšeg poljoprivrednog dobra koje im je iznajmljeno, već da je to obaveza crnogorske Vlade.
"Ugovor o zakupu posebno definiše ovo pitanje, na taj način što je Vlada Crne Gore preuzela obavezu rješavanja svih sporova na zemljištu koje je u vlasništvu "Montepranzo-Bokaprodukt" AD, direktno sa onima koji polažu legitimno pravo na kompenzaciju od države. Za ovo već postoje ustaljena struktura i postupak. Nije prikladno, sa naše strane, da budemo involvirani u procedure tog tipa, niti da iste komentarišemo, jer se pitanja povraćaja rješavaju između države i pojedinaca na koje se odnose, i koji su, zapravo, jedine strane koje mogu razriješiti takva pitanja, makar kada da se pojave."- kazao je Predrag Sekulić.
U Vladinim dokumentima kao površina zemljišta budućeg golf terena "koja je predmet sporova" navodi se cifra od 110 tisuća , dok predstavnici pravih vlasnika tvrde da se radio o preko 270 tisuća četvornih metara privatne zemlje, plus još najmanje toliko koji pripadaju Kotorskoj biskupiji.
"Gotovo čitavo Tivatsko polje, odnosno cijeli prostor koji je dat stranom partner je imovinski sporan. Vlasnici koje ja zastupam traže povraćaj oko 270 tisuća četvornih zemljišta koje nije na jednom mjestu, već su te parcele kao "tigrova koža", rasute po cijelom kompleksu koji je dat u zakup. Uz nas, ogromnu zemlju u tom komplesku, više čak od svih nas pojedinaca, ima i Kotorska biskupija, tako da država Crna Gora praktično ne posjeduje svoju nespornu imovinu na mjestu gdje je planirana izgradnja golf terena."- kazao je svojevremeno predstavnik bivših vlasnika Mato Marović koji zastupa interese oko tri tisuće ljudi iz Tivta, Mrčevca, Krtola i Kavča čije su obitelji imale zemlju u kompleksu nekadašnjeg tivatskog poljoprivrednog dobra. Njime je ta zemlja ekspropirisana od 1959 do 1962 za potrebe osnivanja poljoprivrednog dobra na kojem su decenijama gajeni vinogradi, voćnjaci, povrtnjaci i rasadnici cvijeća. Sve to uništeno je u već čuvenoj "crnogorskoj tranziciji i privatizaciji" tokom posljednjih dvadeset godina, a zapuštene poljoprivredne površine država je prije nekoliko godina i formalno prevela iz poljoprivrednog u gradsko-gradjevinsko zemljište i namijenila za izgradnju golf terena.
Budući da je velika većina pravih vlasnika tog zemljišta hrvatske nacionalnosti, iza problema restitucije zemljišta na koljem će se graditi "prvi crnogorski nacionalni golf teren" veoma se založila i jedina stranka Hrvata u Crnoj Gori – HGI, smatrajući to pitanje jednim od ključnih za poštovanje manjinskih prava te zajednice. Marović koji je svojevremeno, prije nego što se sukobio sa stranačkim čelnicima, ispred HGI koordinirao projektom restitucije, kazao je da je drava dužna da vlasnicima vrati zemljište koje nije privedeno namjeni, te da neće pristati na "ponižavajuće obeštećenje" po cijeni od 3,11 eura za četvorni metar što im je nudila Vlada.
"Mi nismo protiv razvoja i napretka i spremni smo na pregovore sa Vladom i investitorom da nadjemo zajednički modalitet valorizacije naše imovine, ali od nje nećemo odustati. Imovina je jedno od temeljnih ljudskih prava i niko nam je ne može oduzeti. Ovo ćemo "tjerati" i do Ujedinjenih nacija ako treba, a sigurno do Medjunarodnog suda za ljudska prava u Strazburu. Ako do toga dodje, lično ću se potruditi da nadjem i sve nasljednike dijela pravih vlasnika zemlje koji su se još prije više decenija iselili iz Boke u južnu i sjevernu Ameriku, Evropu i Australiju, da se i oni pridruže medjunarodnom sporu jer je i njihova imovinja ugrožena." – obećao je Marović.
Siniša Luković