Znanstvenici švedskog Sveučilišta u Göteborgu proveli su četverogodišnju studiju u kojoj su zaključili da se u Sredozemnom moru nalazi više od 900 novopridošlih vrsta! Upozoravaju, jednom kada se strane vrste nasele u Sredozemnom moru, gotovo je nemoguće iskorijeniti ih. Više od 900 novopridošlih vrsta pronađeno je u obalnim staništima istočnog Sredozemnog mora, uključujući otrovnu ribu napuhaču. Zbog invazije stranih vrsta mijenja se čitavi hranidbeni lanac Sredozemnog mora, a nemoguće je provesti relevantnu procjenu rizika zbog nedostatne količine informacija, zaključili su znanstvenici švedskog Sveučilišta u Göteborgu provođenjem četverogodišnje studije.

"Sredozemno more je u svijetu najpodložnije invaziji stranih vrsta, međutim naše razumijevanje utjecaja stranih vrsta na ekosustav zakočeno je nedostatkom osnovnog znanja o obalnim biljnim i životinjskim zajednicama. Jednom kada se strane vrste nasele u Sredozemnom moru, gotovo je nemoguće iskorijeniti ih", rekao je Stefan Kalogirou iz Odjela za ekologiju mora Sveučilišta u Göteborgu.
Prokopom Sueskog kanala 1869. godine, otvoren je put stranim vrstama u Sredozemno more, zbog toga je došlo do velikih promjena u biljnim i životinskim zajednicama. Strane vrste porijeklom iz Crvenog mora nazivaju se lesepsijski migranti. Tijekom posljednjih nekoliko godina redovito pristižu izvješća o pronalasku nezavičajnih vrsta u više obalnih staništa istočnog Mediterana te je došlo do zabrinutosti oko toga što će se dogoditi s autohtonim vrstama i prirodnim ekosustavima.
Posljednje četiri godine Kalogirou je u suradnji s Grčkim centrom za istraživanje mora (HCME) proveo studiju o ulozi i funkciji ribljih zajednica koje nastanjuju livade morskih cvjetnica i pješčana dna s dva važna obalna staništa kod otoka Roda u jugoistočnom dijelu Egejskog mora. Istraživanjem su dobili značajan uvid u biologiju invazivnih vrsta i njihovog ekološkog utjecaja na postojeću hranidbenu mrežu.
"Rezultati istraživanja pokazuju jasan ekološki učinak ako alohtona vrsta postane dominantna u staništu, poput oceanske napuhače, ili ako je piscivorna, kao što je slučaj s tupousnom i žutousnom barakudom te plavotočkastom trumpetačom. Jasno je da dolazi do restrukturiranja hranidbene mreže, ali ne možemo biti sigurni u kojoj mjeri jer nam nedostaje podataka o stanju iz prethodnih godina."
Otrovna vrsta, oceanska napuhača ili Fistularia commersonii, jedna je od stranih vrsta koje su novopridošle iz Crvenog mora. Potencijalno letalan otrov koji se nalazi u tijelu napuhače, tetrodoksin, njezina je prirodna obrana, a uzrokuje mišićnu paralizu koja može dovesti do respiratornog aresta. U obalnim staništima koja je proučavao Kalogirou ova invazivna vrsta je postala dominantna što je dovelo do ekoloških posljedica.
"Čini se da na europskoj razini ipak postoji svijest o tome koliko se brzo strane vrste šire u nova područja, međutim suočeni smo s nedostatkom osnovnih znanja o metodologiji praćenja okoliša i specifičnih karakteristika stranih vrsti, zbog čega je teško napraviti procjenu rizika na okoliš. Utjecaj stranih vrsti, poznat kao biološka kontaminacija, mora se uzeti u obzir prilikom provođenja studija procjene učinaka na okoliš", napomenuo je Kaligirou.
Izvor: University of Gothenburg www.gu.se
Autorica: Ivana Vukov