Već šest godina zemlje Mediterana obilježavaju 25. rujan kao Dan obale. Cilj ovog obilježavanja je promovisanje i održivo upravljanje priobaljem. Crna Gora, posebno u današnjim granicama, ima tradiciju primorske i pomorske države. Ta činjenica , obavezuje na očuvanje veoma značajnog resursa, mora i priobalja, koji zahvataju trećinu teritorije Crne Gore. Dio mora i priobalja, Kotorsko – risanski zaliv, pripada prirodnoj i kulturnoj baštini UNESCO-a, a to je gotovo 1% mora i 15 % obale Crne Gore. A Boka Kotorska je proglašena jednim od trideset najljepših zaliva svijeta. Prostorno i stanovništvom tako mala država, a vrijednostima njene obale i mora tako poznata

Sredinom devedesetih godina prošlog vijeka definisana je granica morskog dobra na čitavoj obali Crne Gore, a nešto kasnije i granica priobalja. Time su stvorene pretpostavke integralnog upravljanja priobaljem ali i obaveza utvrđivanja granice zabranjene gradnje u odnosu na granicu mora i obale. Osnovano je i JP za upravljanje morskim dobrom koje godinama postiže zapažene rezultate u ostvarivanju svojih funkcija.
Nedavno obilježavanje Dana ekološke države Crne Gore, kada je riječ o moru, obali i priobalju, nije im posvetilo dovoljno pažnje. Malo se ovim povodom govorilo o moru, obali i priobalju, kao da oni nemaju ekoloških problema ili se na tom prostoru ne osjećaju problemi vezani za intenzivnu i prekomjernu gradnju. Kao da se, na žalost, ekološki problemi ne manifestuju deponovanjem šuta u moru, uz obalu, gradnjom mula, čime se mijenjaju konfiguracija obale i priobalni biodiverzitet. A tu obalu naseljava oko 123 500 stanovnika ili oko 412 na km dužni obale. Ljeti se taj broj udvostruči. Obala nije samo da se na njoj stanuje. Ona je, još uvjek, najveći i najznačajniji turistički resurs koji se koristi. Otuda obaveza više da se sačuva, da se očuvaju njene plaže od prirodnog nestajanja. Zbog nedostatka prihranjivanja pijeskom koji su nekada nosili potoci, rijeke, bujice, njihova korita su dobrim dijelom promijenjena izgradnjom magistralnog puta, a slivno područje značajno smanjeno izgradnjom betonskih površina i stanova. Sve to ima uticaja na smanjivanje prirodnog prihranjivanja plaža pijeskom. Malo se vodi računa o nosivom kapacitetu prirodnog prostora priobalja, plaža, parkinga i ostalih javnih prostora.
Na obali je, i njenim ostrvima, preko polovina materijalnih kulturnih dobara Crne Gore. Razlog više za očuvanje njihovog prirodnog okruženja, i njih, naravno. I, razlog više, za integralno upravljanje priobaljem. Što, naravno, ne podrazumijeva institucionalnu centralizaciju.
Prof. Dr. Milenko M. Pasinović