U povodu stote godišnjice rođenja hrvatskog pjesnika Viktora Vide u nedelju je održana književna večer u Velikoj dvorani Doma kulture " Josip Marković " u Donjoj Lastvi.
O njegovu stvaralaštvu govorili su Božidar Petrač, predsjednik Društva hrvatskih književnika, i Boris Domagoj Biletić, pjesnik, urednik i zamjenik predsjednika Društva, koji su tom prigodom predstavili knjigu "Antologija o Viktoru Vidi", Vlatko Simunović, urednik i izdavač iz Podgorice i mr. Miomir Abović, profesor iz Tivta. Medijator večeri je bio Adrijan Vuksanović.

O Vidinom životu i stvaralaštvu, vezi između Boke, Podgorice, školavanja u Zagrebu i Italiji životu i stvaranja u Argentini kao hrvatski emigrant- govorio je novinar Vlatko Simunović.
"Jedan je od najsugestivnijih i najrepezntativnijih figura hrvatske književnosti dvadesetog stoljeća je svakako pjesnik Viktor Vida. Crna Gora se ponosi činjenicom da je po mjestu rođenja i tematskim uporištima njegovo stvaralaštvo u njegovoj memoriji jednako njegovao svoje dvije domovine." - kazao je Simunović.
Mr. prof. Miomir Abović analizirao je prozu Vide za koju smatra da je pomalo zapostavljena.
"Vida je i u eseističkoj prozi pjesnik lirik, njegova rečenica je sematički bogata skladna pisana sa sjanim osjećajem za ritam i prelaz iz jedne rečenične cijeline u drugu, što potvrđuje njegov esej "Boka i Bokelji"- kazao je Abović.
Boris Domagoj Biletić, pjesnik, urednik i zamjenik predsjednika Društva hrvatskih pjesnika, predstavio je autobiografske zapise Viktora Vide, stvaralaštvo o proznim zapisima, pjesmama, o tekstovima koji su objavljeni na 39. Krležinom pečatu o tekstovima u Buenos Airesu u medijima "Slobodi" i "Hrvatskim novinama".
Božidar Petrač, predsjednik Društva hrvatskih književnika, istako je da je knjiga "Antologija o Viktoru Vidi" izašla 2011g. u nakladi Matice hrvatske koja je nakladnik cijelog projekta Stoljeće hrvatske književnosti.
"Slažem se možemo dijeliti Vidin opus na dva dijela pjesnički i prozni ali imamo i autobiografske tekstove, novela "Tajno poslovanje" koja je kafkovski zanimljiva, ostale tekstove možemo svesti pod polemike.
Njegova poezija se dijeli na dva dijela koja je nastala u Hrvatskoj i onu koja je nastajala izvan hrvatskih granica. On je domovini isključvo pisao pjesme.
Pozdravljam inicijativu koja se ovde čula večeras ali veliko je pitanje šta će biti sa prenosom njegovih posmrtnih ostataka u domovinu zbog više faktora koji utječu na tu kompleksnu situaciju.
Ja mislim da je za vas dovoljno da u dvadesetom stoljeću imate pet sajnih imena ljudi iz ovog kraja koji su ostavili Hrvatskoj književnosti neizbrisive tragove, budite samo vjerni u neizbrisivosti tih tragova ovdje u Boki kotorskoj, čuvajte tragove ne samo Viktora Vide već i Vjenceslava Čižeka, Luke Brajinovića, Jeronima Kornera i na Alfirevića koji nije rođen ovdje ali je bio prisutan" - kazao je Božidar Petrač, predsjednik Društva hrvatskih književnika.
Vidine stihove čitao je Danilo Čelebić, dramski umjetnik i član CNP-a.
U muzičkom dijelu programa nastupila je klapa "Vetreani vazda madi".
Organizatori večeri su bili Hrvatsko nacionalno vijeće, Hrvatska građanska inicijativa i Hrvatska krovna zajednica "Dux Croatorum".
Viktor Vida je rođen u Perastu 1913. godine. U Zagrebu je diplomirao povijest južnoslavenske književnosti i talijanski jezik s književnošću. Od 1943. godine radi u Vatikanu i Rimu kao član uredništva Agenzia Giornalistica Italo-Croata. Početkom 1948. seli se u Argentinu, gdje je duhovno slomljen 25. rujna 1960. počinio samoubojstvo.
U svojim dijelima prožima elemente metafizičke i kršćanske orijentacije, nostalgiju za hrvatskom tradicijom kao i težinu emigracije. Pjesnička darovitost, poznanstvo s poznatim europskim književnicima i neprestana nostalgija za rodnom Bokom, utjecali su na njegovo književo stvaralaštvo.