Na konferenciji za medije u petak je predstavljen projekat "Priroda za buducnost“ koji su u dvogodišnjem periodu realizirali Regionalna razvojna agencija Dubrovacko-neretvanske zupanija i JP Nacionalni parkovi Crne Gore. Projekat je finansiran od strane Europske unije, u ukupnom iznosu od 408.939,94 eura.
Cilj provedbe projekta bio je dodatno turistički vrednovati zaštićena prirodna područja, učiniti ih dostupnijima turistima, ali ih ujedno i dodatno zaštititi.
Za Nacionalne parkove Crne Gore opredijeljeno oko 150.000 eura bespovratne pomoci EU, kazao je direktor tog javnog preduzeca Zoran Mrdak na konferenciji za medije kojom je zakljucen ovaj projekat. Na konferenciji su, tim povodom, govorili i ministar odrzivog razvoja i turizma Branimir Gvozdenovic, šef delegacije EU u Crnoj Gori veleposlanik Mitja Drobnič, predstavnica Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija Snezana Radovic, kao i predstavnica Regionalne razvojne agencije Dubrovacko-neretvanske zupanije – DUNEA Melanija Milic.

U prisustvu brojnih predstavnika nevladinih organizacija i drzavnih institucija, Mrdak je podsjetio na neke od najznacajnijih rezultata ovog projekta.
"Najznacajniji aspekt upravo je realizacija prekogranicnog projekta sa Hrvatskom, kojim su povezane turisticke ponude zasticenih prirodnih oblasti dvije zemlje. Realizacijom definisanih projektnih aktivnosti, zajednickim planiranjem i saradnjom, prosirena su znanja, ojacani infrastrukturni i tehnicki kapaciteti i stvorena kvalitetna polazna osnova za dalje unaprjedjenje kvaliteta tursitickog proizvoda u NP Skadarsko jezero i Lovcen“.
U Hrvatskoj projektom su obuhvaćeni lokaliteti špilja Šipun u Cavtatu, Majkovi u Dubrovačkom primorju (herpetološki rezervat u proglašenju), Baćinska jezera te Park prirode Lastovsko otočje.
U sklopu projekta proteklog tjedna predstavljena je uređena špilja Šipun u Cavtatu. Riječ je o rijetkom krškom fenomenu koji će kao zaštićeni lokalitet postati dijelom turističke ponude općine Konavle.
Cavtatska špilja Šipun, na sjeveroistočnom dijelu poluotoka Rata u Cavtatu, zaštićena je kao geomorfološki spomenik prirode od 1963. godine, a popularno je nazivaju i konavoskom Postojnom. Biospeleološkim istraživanjima, koja s prekidima traju od kraja 19. stoljeća do danas, utvrđeno je da Šipun krije bogatu špiljsku faunu, s opisanih više od 60 organizama, što je najveći broj opisanih vrsta u nekoj špilji kod nas. Šipun je poznat po prostranom unutrašnjem jezeru i velikoj dvorani sa sigastim nakupinama, od kojih najatraktivnija nosi ime svetoga Vlaha.
Iako su završeni radovi na uređenju špilje Šipun, još kratko vrijeme ona neće biti u potpunosti otvorena za javnost jer se nakon svih radova čeka još i suglasnost resornih ministarstava. Naime potrebno je utvrditi sigurnosne mjere za posjetitelje. Šiplja Šipun inače će biti dodijeljena u koncesiju.