BUBA ŽIVI VJEČNO

Time to read
3 minutes
Read so far

Nedjelja, 03. lipnja 2012. - 0:26
Autor: 

Tivat 3.lipnja 2012.(Radio Dux)- Nepogrešivo jedinstven zvuk četvorocilindričnog vazduhom hladjenog bokser motora, prepoznatljive siluete starih „buba" i „bulija", te oduševljenje brojnih Tivćana i turista, obilježili su jučerašnje poslijepodne na tivatskoj gradskoj rivi Pine.
Cijelom dužinom pristaništa Staničić „naredjalo" se više od 50 starih „Folksvagenovih" oldtajmera koje je na već četvrtom susretu po redu, okupio „VW klub Tivat", jedini U Crnoj Gori klub vlasnika starih automobila čuvenog njemačkog proizvodjača.

Njima su se ove godine pridružli i zaljubljenici u stare „folksvagene" iz inostranstva, pa su se na Pinima juče mogli vidjeti automobili iz Crne Gore, Srbije, Bosne i Hercegovine, Slovenije i Švajvarske, odakle je, da bi se sreo sa istomišljenicima iz ovog regiona, „potegao" vlasnik jednog starog VW transportera T-2, popularnog „bulija". Švajcarac je u svom dabl-keb „buliju" prešao čak 1.700 kilometara u jednom pravcu, samo da prisustvuje skupu ljubitelja VW automobila u Tivtu.
Pored nekoliko „bulija" u verziji transporet, kombi i furgon, posjetioci izlože u Tivtu mogli su uživati u četrdesetak primjeraka najčuvenijih „folksvagenovog" modela – popularne „bube", a tu su bili i jedan „bagi", kao i jedan „kubelwagen Typ 2", jedini takve vrste u Crnoj Gori. Medju vazdušno hladjenim „starcima" bio je i jedan „uljez" – „golf I" u kabrilet verziji iz 1983 koji je ujedno bio i najmladje vozilo na izložbi. Najviše pažnje privlačili su predivna crna „buba" kabriolet, primjerak uradjen kod čuvenog njemačkog karoseriste „Karmana" iz 1958. To je inače, najstarija „buba" u Crnoj Gori a karakteristična je i po tome što nema klasične migavce, već kod nje tu ulogu preuzimaju posebne poluge koje se izvlače sa starne automobila tako signalizujući ostalim učesnicma u saobraćaju vozačevu namjeru da skrene.
Na Pinama je juče bilo predivno restauriranih starih primjeraka „bube", preko preradjenih i sportskih varijanti, do primjeraka kojima treba restauracija, ali koji i poslije nekoliko decenija na drumovima, bez problema vjerno služe svoje vlasnike. To pokazuje koliko je dobar posao još davne 1933 godine odradio genijalni njemački inženjer dr Ferdinand Porše, kada mu je njemački vodja Adolf Hitler dao zadatak da konstruiše „narodno vozilo – volkswagen" – mali i jednostavni automobil koji je sa dva odrasla putnika i troje djece tada novim njemačkih „autobanovima" trebalo da vozi brzinom od 100 km/h i da košta samo 990 tadašnjih rajhs-maraka. Zamišjena u doba nacizma, „buba" je masovnom proizvodnjom i svojim izuzetnim kvalitetom, poslije Drugog svjetskog rata učinila ono što njemačka vojska nije mogla oružjem – osvojila je svijet jer se preko 24 miliona proizvedenih primjeraka tog automobila vozilo bukvalno u svakoj zemlji svijeta.
„Buba je nevjerovatno kvalitetno napravljen automobil. U svojoj karijeri nailazio sam na primjere koji su prelazili po 500-600 hiljada kilometara bez većih intervencija na motoru, čak i do milion kilometara samo uz zamjenu kompresionih prstenova na cilindrima."- kaže glavni autoritet kada su „bube" u Crnoj Gori u pitanju, čuveni majstor Tonko Basorović iz Kotora. On je svojevremeno radeći u kotorskom „Autoremontu" završio specijalizaciju za servis „folksvagena" direktno kod proizvodjača u Volfsburgu u Njemačkoj, a čak i kada je otišao u penziju, nije prestao da se svakodnevno druži sa ovim automobilima koje su meštru Tonku u Kotor dovozili vlasnici iz cijele Crne Gore. Pokazujući na automobile od kojih su posljednjji sa prozvodnih traka u Evropi sišao još tamo daleke 1978 godine, Basorović poručuje da se „bube" bez problema voze i nekoliko decenija nakon što su izašle iz fabrike, „a to sigurno neće biti slučaj za 30 godina sa modernim automobilima koji se danas proizvode".
„Moderna auta su napravljena tako da se stalno kvare, a ovo je napravljeno da traje i da se nema bukvalno što pokvariti. Buba je bukvalno besmrtan auto, a ljudi koji ga vole i voze danas su bukvalno jedna velika porodica. Svi se mi manje više ponajemo i družimo jer dijelimo veliku ljubav i strast prema ovom autima." - kaže predsjednik „VW kluba Tivat" Zlatko Janković čija je „buba" iz 1967 ofarbana tako da podsjeća na čuvenu trkačku „živu bubu" imenom Herbie- junaka više filmova u produkciji Volta Diznija.
Medju najljepim primjercima bila je i fantastično restaurirana, svijetlo-plava „buba" iz 1964, tek izašla iz majstorske radionice Nikšićanina Duška Teševića, zaljubljenika u stare „folcike" i restauratora oldajmera. Ovaj predini automobil upravo je prodat za 5 hiljada eura, a vjerovatno će ubrzo dobiti novog vlasnika- kolekcionara iz inostranstva koji će za njega izdvojiti duplo veću sumu.
„Folksvagen je moja ljubav i najviše uživam u sredjivanju tih auta. Za ovaj mi je trebalo oko 80 radnih dana. Buba je nešto što vam se uvuče u dušu i to niko ne može shvatiti ko ne vozi taj auto."- kaže Tešević koji je do sada sredio 11 starih „buba".
Iako mnogi smatraju italijanske automobile najljepše dizajniranim, poznati crnogorski likovni umjetnik Momčilo Macanović smatra da je upravo „buba" jedan od najbolje i najljepše dizajniranih auta svih vremena. Moma smo juče zatekli kako fotografiše izložene „bube" na Pinima sakupljajući motive za svoje nove slike jer se na hiperrealističnim platnima tog umjetnika nerijetko nalaze upravo stare „bube".
„Svidja mi se oblik tog automobila koji u sebi ima nešto što nema nijedan drugi auto. Taj dizajn je sveveremeni, a njen oblik je fascinatnan i jednostavan, fin i nekako mekan. Ja sam do sada na svojim platnima naslikao toliko „buba" da bih mogao samo od njih da napravim jednu posebnu izložbu."- kaže jedan od najboljih naših likovnih umjetnika.
Siniša Luković