SOLILA U NOVOM RUHU

Time to read
1 minute
Read so far

Utorak, 21. veljače 2012. - 11:57
Autor: 

U sklopu druge faze uređenja specijalnog rezervata prirode Tivatskih Solila, vrši se čišćenje puteva i kosina nasipa od korovske vegetacije i ostalog otpada, u dužini od 1300m, kao i čišćenje korita potoka od korovske vegetacije, mulja i otpada u dužini od 300m, te postavljanje montažnih prelaza preko mostova. Nakon ovih radova slijedi postavljanje 30m ograde, kapije, natpisa i informativne table. Kako bi se spriječio prolazak kamiona i vozila, iza kapije će biti postavljeni kameni blokovi, sa razmakom dovoljnim za prolazak pješaka. Za ugovorenu vrijednost od 43.546 eura, radove izvodi „Flemer Stone" d.o.o. iz Nikšića. Rok za završetak je 30 dana. Aktivnosti na uređenju ovog značajnog odmorišta za ptice selice u Crnoj Gori, Morsko dobro realizuje u saradnji sa Ministarstvom održivog razvoja i turizma, Opštinom Tivat i Zavodom za zaštitu prirode.

Područje Solila sa nalazi u močvarnom dijelu priobalnog pojasa Tivatskog zaliva i zahvata neiskorišćeno poplavno područje u predjelu Grbaljskog polja. Prije 60 godina je na tom području predviđena aktivacija solane, sa izgrađenim kristalizacionim bazenima, sistemima dovodnih – odvodnih kanala i komunikacionim nasipima. Međutim, nije počela sa radom. Solila su isparcelisana i površina svakog bazena iznosi oko 3 hektara (150x200m). Ukupna površina lagune je oko 150 ha. Slivu Solila pripadaju dvije rijeke: Široka i Koložun.
Prve podatke o slanim bazenima Tivatskih solila nalazimo u srednjovjekovnim spisima, kada se opisuje njen značaj za privredu susjednog Kotora, koji je svoj prosperitet dobrim dijelom temeljio na proizvodnji i prodaji soli. Čak se i Statutom ovog grada regulisala proizvodnja, uvoz, izvoz i prodaja soli. Daleke 1683. godine, kada je ovo područje bilo pod turskom okupacijom, opisuje se da je područje na kome se danas nalaze Solila značajno za proizvodnju soli i da ona predstavlja 81% ukupnog prihoda lokalnog stanovništva. Prema podacima iz istorijskih arhiva, rad na Solilima se uvijek odvijao pod budnim okom solara (pripremanje podloga, izgradnja nasipa, kanala, propusta) u berbau soli uključivalo se lokalno radno sposobno stanovništvo. Prostor Solila se kao solana nalazi na svim povjesnim kartama ovog područja.