"Veliki je broj polja koja nisu ni dotaknuta, velika je i perspektiva za sve one koji se žele baviti zaštitom spomenika koja podrazumijeva proučavanje, naučni pristup i posvećenost."
Gošća je današnjega Bokobrana arhitektica i viša konzervatorica iz Kotora mr. sc. Zorica Čubrović. U emisiji odgovara na različita pitanja povezana s njezinim značajnim radnim iskustvom u istraživanju, zaštiti i restauraciji arhitektonskih spomenika u Boki kotorskoj. Osim što je u Bokobranu istaknula značajne sakralne spomenike Kotora na kojima je radila i profilirala se u mladosti, o uzornom modelu zaštite koji je bio ustanovljen nakon potresa 1979. godine, ona govori i o drugim temama koje se tiču mogućnosti ponavljanja strukture zidanja iz različitih povijesnih ili stilskih razdoblja, poput baroknoga, primjerice. Govori i o tome koliko su bokeljski graditelji koristili lokalni kamen za gradnju, te o tome jesu li dovoljno istraženi, valorizirani i zaštićeni fortifikacijski objekti u Boki kotorskoj. Također i o tome s kakvim se problemima konzervatorska struka suočava, te kakva je suradnja s vlasnicima objekata koji su pod zaštitom.
Uz grad Kotor koji je na UNESCO-vom Popisu svjetske baštine, čitav je prostor Kotorsko-risanskog zaljeva, područje od Veriga do Veriga sa svojim višeslojnim vrijednostima zaštićen. Ta granica ide najvišom izohipsom brda uokolo Kotorsko-risanskog zaljeva, a upravo je godine 2012. UNESCO prihvatio predložene granice zaštićene okoline područja Kotora, koje obuhvaćaju prostor Kotora, Herceg Novog i Tivta. Stoga je Zorica Čubrović istaknula kako je važno prilikom istraživanja promatrati prostor Boke kotorske kao cjelinu, njezine prirodne i kulturne vrijednosti, a ne isključivo pojedinačne spomenike. U bavljenju ovom strukom također je ukazala na potrebnu suradnju sa stručnjacima iz različitih područja, a na pitanje kakva je perspektiva za mlade ljude koji se žele baviti ovom strukom, rekla je:
Smatram da ovaj prostor predstavlja idealne mogućnosti za bavljenje ovim poslom. Upravo zato što je ovaj prostor tako bogat spomenicima, što je njegova prošlost nedovoljno proučena, što mnogi poslovi tek treba da budu otvoreni i započeti. U pitanju je zapravo bavljenje naukom, a bavljenje naukom uvijek zavisi od afiniteta, individue, od spremnosti, od zainteresovanosti za bavljenje naukom. Osoba koja prihvata naučni metod, naučni pristup, može vrlo jednostavno da nađe polje svog djelovanja, da nađe polje svog rada. Institucije u tom smislu predstavljaju samo okrilje za projekte koji će okupljati široki broj mladih ljudi koji će se baviti pojedinim temama (...) Veliki je broj polja koja nisu ni dotaknuta, zbog toga mislim da je velika i perspektiva za sve one koje žele da se bave zaštitom spomenika, a zaštita podrazumijeva proučavanje, naučni pristup i posvećenost.
Bokobran sa Zoricom Čubrović poslušajte u audiozapisu emisije: